Governu AMP anunsia katak petisionariu 400 resin ona maka mai tama iha akantonamentu Ai Tarak Laran. Entre petisionariu sira ne'e, ex-major F-FDTL Augusto "Tara" de Jesus mos ida.
Ita presiza fila fali ba kotuk, ba tinan 2006, hodi haree katak petisionariu ne'e iha deit 100 resin. Petisionariu maka ema sira ne'ebe asina petisaun hodi entrega ba Presidente da Republica ho entidade seluk tan iha 2006. Maioria maka soldadu sira ne'ebe sai hosi forsa tanba razaun oioin, porezemplu tanba hela dook, kondisaun ladun favorese ba ninia moris, no mos pura e simples indisiplina. Balu fila ba uma depois la mosu fali ona ba kuartel. Balu sai tiha ona fulan 6 to'o tinan ida resin. Bainhira Gastao Salsinha lidera grupu petisaun ida iha 2006, bainhria issue petisaun ne'e sai polemika ida deskontroladu, soldadu sira seluk mos buka dalan hodi tama hotu iha Salsinha nia grupu. Iha momentu ne'e iha relasaun simbiotiku ida entre grupu Salsinha nian, petisionariu loloos, ho ex-soldadu sira seluk. Gastao Salsinha presiza sira hodi halo ninia grupu sai boot; soldadu sira seluk, ne'ebe la asina petisaun, presiza Salsinha, ka tabele tuir Salsinha, hodi haree oportunidade saida maka sira bele hetan hosi ne'e. Ba grupu ida ikus ne'e, soldadu sira ne'ebe maka la asina petisaun, sira konsege hetan benefisiu duni. Ejijensia ho pressaun grupu petisionariu lidera hosi Salsinha konsege obriga governu atu kontinua selu sira nia salariu maske sira la'os ona tropa. Bainhira situasaun iha 2006 sai tiha ba krize politiko-militar, ho intervensaun direta hosi lider nasional balu, petisionariu 400 resin ne'e, sira be la asina petisaun ne'e, haree ida hanesan oportunidade ida tan atu avansa sira nia ejijensia. Foufoun sira nia ejijensia maka mellora (halo di'ak) sira nia situasaun sosial ekonomika. To'o ikus, durante krize, sira nia ejijensia sai politika mos hodi ejije demisaun, la'os de'it lider forsa F-FDTL nian, maibe governu mos. Ejijensia politiku ne'e importante ba sira tanba hanesan oportunidade atu duun sala ba instituisaun F-FDTL ho governu, no la'os ba sira nia an, ezemplu indisiplina, dezersaun, etc. Hosi ne'e, problema loloos komesa sai malahuk ona. Kestaun indisiplina, dezersaun, kondisaun servisu nian, derrepente sai fali issue diskriminasaun. Ho intervensaun, interferensia ho influensia Presidente da Republica nian, ne'ebe publikamente nia halo komentariu ida hodi hatudu ninia apoiu ba soldadu "loromonu" sira, petisionariu sira hetan forsa foun - forsa politika bazeadu ba divizionizmu lorosa'e-loromonu. Petisionariu sira mos komesa hetan korajen ho beran atu lori sira nia kazu ne'e ba oin, laiha kompromisu tan se la'os tuir sira nia hakarak. Sira demisaun governu FRETILIN. Sira halo sira nia asaun hodi uza mos violensia tanba sira hatene dala ida ne sira hetan apoiu hosi Presidente da Republica no mos "povu loromonu". Violensia sira halo, governu mos hatan ho violensia.
Ohin, hafoin "atake" ka "atentadu golpe de estadu" ka, hasoru Presidente Ramos-Horta ho PM de facto, Jose Alexandre Gusmao (JAG), soldadu sira ne'e komesa buka oinsa hadook sira nia an hosi grupu Alfredo ho Gastao Salsinha nian. Sira hatene katak sira nia dalan kotu tiha ona bainhira sira nia lider, Alfredo ho Salsinha halo "assaltu" hasoru Presidente ho JAG. Se sira la mai tuir governu AMP nia planu, ema sei duun sira katak sira suporta Gastao ho Alfredo. Nune'e sira sei hetan konsekuensia aat ba sira nia luta. Sira nia naran mos bele sai fo'er tanba ema sei kait sira ho hahalok ne'ebe anti demokratiku no hanesan terrorista. Ba grupu soldadu ne'e, sira ne'ebe mak la involve iha petisaun iha 2006, sira nia dalan atu hamoos sira nia naran no lejitima sira nia ejijensia maka atu tuir de'it governu AMP nia planu, hodi entrega an no akantona iha Ai Tarak Laran. La kleur ita bele haree katak sira sei mai halibur hotu iha Ai Tarak Laran. So grupu ne'ebe sai kakutak ba petisaun ne'e iha 2006 maka sei buka nafatin dalan halai sees hosi justisa tanba sira nia liman fo'er ona, balu raan tiha ona.
Ex-major F-FDTL ida, Augusto "Tara", mos agora ba akantona hotu iha Ai Tarak Laran. Ida ne'e oportunismu total. Augusto "Tara" la'os petisionariu, maibe nia halai sai tanba problema seluk iha F-FDTL laran. Depois nia abandona tiha petisionariu sira hodi apoia PSD iha eleisaun parlamentar 2007. Bainhira haree katak PSD ladun hetan votus nato'on atu fo nia kadeira ruma, nia komesa filafali hodi tenta hafahe petisionariu sira. Ohin tanba nia haree petisionariu barak mak akantona ona iha Ai Tarak Laran, grasas ba atentadu hasoru Horta ho JAG, nia hetan fali oportunidade foun atu "lidera" petisionariu sira ne'e. Mario Carrascalao, prezidente PSD, hatete momoos katak, se "Tara" hakarak filafali ba petisionariu sira, no mos filafali ba forsa, di'ak liu nia sai de'it hosi partidu PSD.
Di'ak liu nia mos sai hosi Ai Tarak Laran. Se ema hanesan "Tara" mete nafatin iha klaran, ita bele taru katak problema ho petisionariu sira sei naruk ba nafatin.
Maka ita haree...
6 komentáriu:
Lalika hakfodak ba buat ida ne maun alin....
imi hanesan fali lahatene tara ne kan mau lambe ida hanesan mos rai los, meno paixao etc. que ka'ben bot teb tebes quando hare ga rona buat ida naran poder e hakarak sai bot ho buka naran ne'e....
maubeik ida hanesan ne, ninia mate mos badak mais nia la repara buat ida ne...
nia hanoin kala quando problema peticionario ne resolve ona, xanana atu fo devisa brigadeiro ba nia, e ida ne mak imi la hare nia haksoit ba mai hanesan lekirauk avontoreiro ida husi kaikoli hanesan porta vos peticionario nian iha momento iha palacio das cinzas, e depois tama fali ba PSD e agora kala xanana selu osan e habosok fali ona nia ho cargo comandante ruma maka nia kaben suli fali ona ne, mais hanesan hau dehan ne lekirauk beik ida ne hanesan mos meno paixao ho rai los sei mate tragica tan sira nia tapado duni........
sira nain rua xanana hanesan isin lolon ho lalatak ba malu......
ida xanana quando atu realiza ninia plano dodok e taka ninian foer nia bele soe lakon tiha ninian moe hodi tanis hakuak qualqer ema ida hanesan los "Filme oan kiak" ne e............. ida tara fali imi la repara quando xanana habosok ona nia ho rebocado ida para atu sai bot nia hanesan halai molik deit mak ba sem hatais "Roupa da dignidade".... e nia quando koalia ona nia kaben suli bo bot hanesan dracula hare ema " Feto maromak " ninian ran menstruacao ne........heheheheee
Hau lahatene quando iha tempo ida sira nain rua xanana ninia ka ben ho matan ben suli hotu ona lahatene saida nia ben tan maka atu fakar sai mai para atu habosok tan povu.......
Hein deit tempo sei hatudu.......
Se Xanana ho Tara nian been sai matan been sai hotu ona, hein tan O ho Alkatiri nia las been atu fakar tan par bosok povu...
Hein tempu sei hatudu....
Tara ne'e memang mau-lambe duni..X lohi nia mos nia tuir deit...sira ne'e hanesan ayam potong...mas ita bo'ot mos tenki rekonhese katuas X katak problema nebe'e Alkatari ho Horta labele resolve e nia konsege. ne'e buat ida ita labele nega. Xanana nia prinsip mak ne'e "1 ka 2 korban demi kepentingan umum", Alkatiri ho Frenti lae "mengorbangkan banyak orang demi kepentingan kroni MAPUTO", contoh ne'e mak atu halao MARCA DA PAZ. Alkatiri komesa haruka nia kaki-tanggan sira ba suku no aldeia hodi rejista e "TANIS" para povo maubere sira "hanesan tara" ayam potong ne'e tun mai marsa iha Dili. Pois se mak hetan kadeira? POVU? TARA? POVO MAUBERE? Paling ALKATIRI..ho nia kroni sira toh....Hein deit.
Los kedas buat nebe mak hau nia maun alin koalia sai lolos deit,
durante ne'e ita hotu hare ona ba Governo nebe mak lidera hosi alkatiri, luta nain sira nebe mak nia foti ba servico hmutuk ho nia, ema sira nebe mak tur iha cadera ministro sira ne mesak ema mai hmutuk ho nia hosi maputo, ema sira be uluk servico iha kasir super market nian, restaurante fase bikan, sira mak fila mai timor tur iha cadera ministro ne'e
sem reconhese tan jovem sira nebe mak fo an ba mate luta tanba rai timor, timor quando atu ukun an hkarak moris mesak la ihaema 1 mak dhan luta , jovem tomak mak fo an ba bapa oho, baku, estraga tan deit independencia, agora rai timor diak ona, hotu hotu reconhese ktak luta nain keta fiar liafuan sira ne'e luta nain ne iha rai timor laran laos fali luta iha maputo neba iha fatin hotu sira luta contente ho sampanha,maibe timor oan iha timor laran luta hris ran, sofre, durante ita hotu htene timor luta so hkilar naran 1 deit mak X la iha tan seluk, ne duni keta nega X nia favor, keta nega JRH ho Bispo belo mario carrascalao nia favor hodi sira mak mundo reconhese timor ne;e.
hein deit loron ikus se mak sala se mak los.
Maun alin sira oras ne situacao diak e calma ona,keta fo an ba terus e haris ran tan .
ita mak beik ne beik ba nafatin hkilar saugati deit,to ikus buat hotu lao lolos ona, laos ita mak sae ba tur iha cadera maibe ema sira nebe mak sosa ita ne mak ba tur iha cadera ne'e,
situacao comflito ruma ita hkilar hodi sosa kaisaun, ema sira hdau cadera ne sosa bilhete lao pasiar goja hnesan ita sae rai..
nebe oras ne lalika fiar tan buat sira ne'e lalika matan dukur, loke matan hre buat nebe mak los e buat nebe mak sala, fiar bebeik ema ita sei moris nune nafatin.
Hi maun alin,tiu e tia sira hotu coment nebe ita hatoo iha nee hanesan buat 1 karik hasae deit ita nebe le'e iha web nee nian tensaun,,,,,,
laos sira nebe mak tu'ur iha leten mak le''e fali lia fuan hirak nee hodi reply fali mai ita povo kiik sira too.
Post a Comment