Tansá mak ema sira ho karákter aat de'it mak buka hakbesik ba Señór José Alexandre Gusmão (JAG)? Resposta ne'e simples.
JAG hakarak hakuak ema hotu-hotu. Ida ne'e mak JAG nia frakeza. Ema ne'ebé karákter di'ak no forte, sira la presiza tabele ba JAG tanba sira bele buka rasik ba sira nia an. Sira ne'ebé laiha karákter no la konsege kontrola sira nia an, sira laiha kbiit atu buka rasik ba sira nia an. Sira sadere ba JAG atu uza JAG hanesan karreta atu hetan sira nia objetivu privadu. Ezemplu mak ema sira hanesan Gil Alves, ministru MTCI iha governu AMP no eis portavós ba milísia pro-otonomi Besi Merah Putih (BMP) no BRTT. Iha bapa nia tempu Gil Alves sadere ba bapa sira atu buka di'ak ba ninia an. Gil Alves até prontu atu sakrifika ninia maluk Timor-oan sira atu mantén ninia kadeira. Iha Masakre Igreja Liksá iha fulan Abríl 1999, milísia Besi Merah Putih oho ema 200 resin tan de'it ema sira ne'e hakribi otonomia ho Indonézia. Maibé Gil Alves laiha simpatia nein ida ba vítima sira ne'e. Gil Alves defende maka'as milísia Besi Merah Putih hodi dún kulpa ba vítima sira ho FALINTIL sira. Ema 200 resin mak mate, inklui feto ho labarik sira, ferik ho katuas sira, joven sira, no ema inosente barbarak tan. Mabé ohin loron Gil Alves mak ministru MTCI, JAG rasik mak tau nia iha ne'ebá. Atu ko'alia loos de'it, se la lori JAG karik, Gil Alves nunka atu sai ministru ka tuur iha fatin ne'ebé iha asesu ba podér iha nasaun independente ne'ebé ninia vítima sira iha Masakre Igreja Liksá defende. Ida ne'e JAG nia frakeza i Gil Alves nia forsa.

Hanesan Gil Alves, António Cardoso mós laiha karákter. Cardoso iha ona lia-sakat ho ninia kolega sira iha parlamentu durante debate kona-ba kareta luxu PAJERO ba deputadu sira (bele sani tan
iha ne'e, no
mós iha ne'e). Nu'udár estratéjia ida JAG uza atu fera bloku FRETILIN nian iha Uma Fukun, Cardoso mós monu iha laran lalais de'it. Maske deputadu bloku FRETILIN nian tomak (menus deputada Cipriana Pereira) rejeita programa governu AMP ne'e, tanba programa ne'e buka atu fó de'it benefísiu ba ema elite sira, Cardoso suporta maka'as. Cardoso nia karákter fraku tan ne'e nia la konsege kontrola nia an hodi hamriik hamutuk ho ninia kolega ho camarada sira seluk iha Uma Fukun. Tentasaun atu tuur iha fatin komfortavel, iha sa'e karreta luxu ho AC, boot liu duké Cardoso nia kometimentu ba prinsípiu humanista no solidaridade FRETILIN nian. Cardoso simu PAJERO ne'e ho liman-rua, ho kontente, ho hamnasa. Husi ne'e kedas, ema hotu-hotu koñese sé duni mak camarada, sé duni mak defende prinsípiu humanista, solidaridade ho igualdade ne'e, no sé mak la defende. Cardoso revela nia an ba ninia camarada sira, nia ne'e sé. Ho moe-boot, Cardoso hahú hado'ok an kedas husi ninia camarada sira iha Uma Fukun, no mós husi FRETILIN. Cardoso hatene kedas husi ne'e katak nia foti ona risku boot ida. Nia simu PAJERO ne'e, entaun nia laiha tan xanse atu reprezenta FRETILIN iha lejislatura foun. Tan ne'e Cardoso buka kedas dalan seluk atu kontinua goza ho priviléjiu ne'ebé uluk nia aproveita FRETILIN hodi hetan. Cardoso mak hili uluk atu lori FRETILIN nia naran ba apoia Komandante Taur Matan Ruak kontra Komandante Lu Olo, Prezidente FRETILIN. Agora Cardoso lori fali FRETILIN nia naran ba apoia JAG ho CNRT. Carsoso konfia katak ho Komandante Taur nia manán, tau tan ho JAG/CNRT, Cardoso sei kontinua goza nafatin ho priviléjiu ne'ebé iha tinan 10 nia laran nia moris toman. Tantu Gil Alves, tantu Cardoso, sira laiha diferensa boot. Enkuantu JAG sei moris, sira kontinua hariku sira nia an.
Sé loos mak sala iha ne'e? La'ós Cardoso, la'ós Gil Alves. JAG mak sala. Se karik JAG ema ida matenek no laran-moos, nia sei la hili ema sira karákter laiha hanesan Gil Alves no Cardoso. Se JAG iha hanoin di'ak ba justisa ba povu ki'ik kiak sofre na'in sira ne'e, nia tenke hakribi ema hanesan Gil Alves ho António Cardoso, ho sira seleuk tan, hanesan João Câncio Freitas, Lucia Lobato no Abilio Lima. Maibé JAG la konfia nia an, tan ne'e nia buka no prontu simu apoia husi sé-sé de'it, inklui diabu ho milísia ohodór sira.
Ohin Cardoso dehan nia mak lidera FRETILIN Rezisténsia. Maibé realidade hatudu katak Cardoso nunka moris kalan ida iha ai-laran ho kilat hasoru bapa sira. Se Cardoso mak lidera FRETILIN Rezisténsia, ne'e ita tau fali ema sira hanesan Lu Olo, Somotxo, '55', David Ximenes 'Mandati', ho FALINTIL barak tan, ba iha ne'ebé? Karik JAG ne'e ema ida beik to'o pontu ida hodi fiar katak Cardoso ne'e lidera duni FRETILIN Rezisténsia? JAG nia ulun iha ne'ebé loos?
Iha karik ne'e hatudu notísia ida husi tinan 2011 bainhira estudante sira iha UNDIL akuza Cardoso katak nia uza sala osan universidade nian ba nia an rasik. Cardoso buka oportunidade hotu-hotu atu hariku nia an. Husi simu kareta PAJERO to'o na'ok duni osan eskola nian. Ida ne'e mak JAG hakarak.
Deskonfia Reitor UNDIL Koruptu Osan “Cardoso: Hau Prontu Hatan”
Jornal Timor Post - Kuarta-feira, 30 Novembru 2011
Estudante Universidade Dili (UNDIL) deskonfia Reitor UNDIL Antonio Cardoso koruptu osan subsidiu ne’ebe apoiu husi Gabinete Primeiru Ministru atraves Asesoria sosiedade Sivil.
Estudante hato’o informasaun ne’e iha sesaun husu no hatan iha seminariu (Kuliah Umum) ne’ebe mak fo husi Vise Primeiru Ministru Jose Luis Guterres iha Kampus UNDIL, Tersa (29/11).
Estudante ida ho naran Maubere hato’o problema ne’e, relasiona ho situasaun Universidade ne’ebe mak durante tinan barak ona seidauk hetan akreditasaun husi estadu.
“Ami hakarak hatene orsamentu ne’ebe mak subsidiu husi Governu ne’e agora iha ne’ebe no rejultadu saida, keta halo osan ne’e fo han balun deit ou keta tama fali ba balun nia bolsu,” maubere Preokupa.
Tanba ne’e, nia hakarak eziji para reitor tenki esplika orsamentu ne’ebe mak subsidiu husi governu.
Relasiona ho ezijensia ne’e, Reitor UNDIL Antonio Cardozo hatan katak, orsamentu ne’ebe mak subsidiu husi Governu uza tuir duni ninia sistema no formatu ne’ebe mak tuir dalan transparansia.
Tuir nia katak, orsamentu hamutuk U$24.000 maka subsidiu husi governu, osan ne’e balun mos gasta ba hadiak laboratorium, biblioteka, hadiak kampus, selu dosente no gasta ba atividade saida deit maka la’o iha universidade.
Ne’eduni, Cardoso pronto hatan ba tribunal relasiona ho akuzasaun husi estudantes.
“Hau pronto atu ba hatan iha tribunal, tamba orsamentu laos hau mak kaer, maibe imi tenki hatene katak osan iha tezoreiru nia liman,” nia akresenta.
Entertantu, estudante ida ne’ebe lakohi temi nia naran, husu ba ekipa auditoriu husi Gabinete Primeiru Ministru atu halo audit ba osan refere, tuir nia katak, so audit mak bele termina se mak sala no loos, se lae, ita dehan bosok malu deit.