20/11/2009
12/11/2009
Dra. Emilia Pires selu Dr. Joao Mariano Saldanha $200,000 kada tinan
1. Hasai osan makas hodi hari sentral eletrika oleu pesado?20/10/2009
16/10/2009
JAG lori RDTL nia naran ba buka debe iha rai China
15/10/2009
Ponte mota Karau Ulun
JAG + Nilton Gusmão = NEPOTISMO (KKN)



14/10/2009
Opozisaun dudu sees AMP iha eleisaun suku
Maternus Bere, Eis Mestri no Katekista Ne’ebe Oho Fali nia Amo Lulik
Hau nia amigo diak ida, loron ruma liu ba, bainhira artigu ne’e hau hakerek hela iha hau komputador nia hakbesik mai hodi dehan,”Ita bo’ot mos opozisaun ida no fanatik tebes ba Tribunal Internasional” hau hatan ba nia hodi dehan, “Se Ita bo’ot iha tempu atu le’e artigu ne’e karik, le’e to’o remata” atu nune’e labele julga titulu ida husi nia artigu tomak”. Do not judge a book by it is cover, Hau dehan ba nia.02/10/2009
Turizmu iha Timor-Leste? Iha Bali?
Ne'e mak karakterístika rejime AMP nian, ne'ebé laiha interese ba interese nasaun ho povu Timor-Leste. Rejime AMP ne'e nia polítika tomak mak buka defende fali Indonesia nia interese.
28/09/2009
27/09/2009
Reflesaun ba festa aniversariu Loron Referendum ba dala 10...
26/09/2009
Gil Alves: Ministru espesial kontratu foos nian...

Repara imajen iha leten ne'e ka lae? Foto ne'e mai husi Facebook. Gil Alves nia kolega sira iha Indonezia (red- eis pro-otonomi sira) kontenti loos ho Gil Alves nia sorte iha Dili. Husi portavos ba milisia sira iha 1999 to'o sai ministru iha governu pro-kemerdekaan iha ukun-rasik-an. Joao Meco, advogadu ida husi Oecusse no agora servisu ba Jendral Wiranto dehan: "Hau nia maun ne iha duni influensia...... se loron ruma maun tama candidato PM, hau mos hakarak atu ba kampanye...." Mai deit Joao. O hotu. Hercules hotu. Martenus Bere hotu. Egidio Manek hotu. Imi bele mai hotu kedan. Iha Timor-Leste independente justisa laiha. Se mak traidor agora sai heroi.
Sr. Prezidente, ...
22/09/2009
IHA ESTABILIDADE IHA RAILARAN TAMBA AUTORIDADE ESTADU NIAN KUMPRE KONSTITUISAUN NO LEI, HAHU HOSI PRESIDENTE REPUBLIKA
DEKLARASAUN POLITIK: 22.09.2009
Exelencia,
Fenomeno politik nebe mosu iha railaran iha loron hirak liu ba, hatudu katak, politiku sira, laos hotu-hotu, hahu larespeita Konstituisaun no lei RDTL. Sira usa Konstituisaun no lei hodi defende-an deit maybe lahalo tuir regras nebe konstituisaun no lei haruka. Hahalok nebe konstituisaun no lei laharuka atu halo, sira halao hodi dehan katak konstituisaun no lei mak sala. Fenomeno nee mak hun ba instabilidade iha railaran, liu-liu instabilidade politik nebe sei hamosu crise institusional.
Fenomeno politik nebe todan liu mak:
1. Interferencia politik iha competencia Tribunal nian. Tribunal mak orgaun soberanu nebe iha kbiit atu administra justica hodi povo nia naran (LI.118:1). Iha halao nia knar, Tribunal iha direitu atu hetan tulun hosi autoridade sira seluk (LI.118:2). Tribunal nia decisaun ba ema hotu-hotu tenki halo tuir no sai as liu ba decisaun hosi autoridade sira seluk nian (LI.118:3). Maibe Tribbunal nia kiit nee autoridade actual larespeita hodi hasai tiha prizioneiro Maternus Bere hosi prizaun Becora iha loron 30 fulan Agostu 2009, tandeit hakarak salva amizade ho Indonesia. Neduni mak Trubunal mos hasai kumunikadu ba imprensa hodi kontra hahalok nee iha loron 9 Setembru 2009.
2. Hatan ba reasaun tribunal nian, katak autoridade nebe laos juiz eh orgaun soberanu nebe laos tribunal laiha poder atu hasai prisioneiro hosi kadeia, politiku balu dehan nee decisaun estadu. Maibe sira nee finze lahatene katak decizaun estadu ba asunte nee so tribunal mak bele foti lori povo nia naran. Autoridade politik bele sugere opsoins maybe ikus mai so tribunal mak decide. Nunee mak hanaran decisaun estadu, laos bolu malu ba restaurante hemu kafe no hotu tiha dehan decisaun estadu. Nee lalos, latuir Konstituisaun no lei.
3. Primeiro Ministro hosi Governu de factu mos rekoinese ba publiku katak decisaun nee sala, maybe nia mos lahatudu ba publiku katak nia hakarak assume responsabilidade politik ba decisaun nee. Tuir lolos lalika hein tan resultadu investigasaun hosi tribunal wainhira hakarak assume responsabilidade politik, tanba hahalok nee konsidera krime konfesado. So hanesan nee mak bele hatudu ba publik katak halo tuir konstituisaun no lei. Asume uluk responsabilidade hafoin mak ba hatan iha tribunal, atu ema hotu-hotu bele halo tuir.
4. Tuir lolos, ema nebe iha kbiit konstitusional atu haruka PM de facto atu assume responsabilidade politik ba caso nee mak Presidente Republik, maybe nia rasik lahalo tanba nia mos defende hahalok nebe violador konstituisaun no lei. Tamba nee mak nia amesa atu resigna-an se Parlamentu laautoriza ninia visita ba Amerika; nia declara iha TVTL katak Parlamentu laaprova ninia visita nee inkonstitusional, no deputadu sira exerse funsaun tuir konstituisaun nee halo konfrontasaun. Maibe nia lakoi hatene katak Parlamentu iha kompetencia propria tuir konstituisaun atu autoriza no laautoriza nia ba visita railiur; nia mos lakoi hatene katak parlamento mak fatin nebe povo nia representante tur hodi diskute ba estadu nia moris; importante mak halo tuir ninia hakarak bele viola konstituisaun no lei, tamba nia mos dehan katak laos buat hotu-hotu nebe legal bele fo apoio ba interese estadu nian.
5. At-liu fali nee, deputadu balu hateten iha media katak deputadu sira nebe hatama mosaun sensura ba governu de facto nee tamba politik egoismo;no Presidente PN dehan iha Lusa katak injusto no lakontribui ba estabilidade. Deputadu nee mos finze lakoi hatene katak tuir konstituisaun, orgaun soberania ida-idak iha kompetensia rasik no kontrola malu hodi hametin estadu RDTL. Mosaun sensura hatoo ba Governu de facto laos egoismo politik maybe tamba hakarak kumpre konstituisaun artigo 111, tanba iha violasaun grave ba konstituisaun no lei. Se tamba egoismo politik karik fatin laos PN maybe iha kampu no Estrada laran, hanesan ema balu halo iha 2006. Neduni, labele sosa amizade ho nasaun seluk hodi la fo valor ba ita nia konstituisaun no lei. Hare ba fenomeno politik nee, Bancada FRETILIN hakarak declara ba Povo Maubere katak:
1. Autoridade politik iha governu nee lakon ona kbiit atu defende no halo tuir Lei-Inan RDTL nebe povo nia representante hatun ba ema hotu-hotu atu kompre no defende; Sira lakon kbiit nee tamba fo liu importancia ba favoretismo politiku hodi lakonsidera prinsipio demokratiku nebe haakerek iha Lei-Inan RDTL.
2. Lei-oan balu nebe bele garante desenvolvimento mos halo latuir ona konstituisaun haruka, maybe tuir deit intensaun politik hosi ema balu nia hakarak.
3. Prinsipio no valor demokracia nebe hametin iha konstituisaun hahu lakon dadaun ninia sentidu no atu tama dadaun ba autoritarismo eh poder individualismo.
4. Autoridade nebe hahu viola konstituisaun no lei, nia hahu hari instabilidade, maybe autoridade nebe halo tuir deit konstituisaun no lei, nia hari duni estabilidade, iha nasaun.
Tamba nee, bancada Fretilin hatoo ba Povo Maubere no ema hotu-hotu atu hamutuk ba hodi defende Konstituisaun RDTL atu ema labele viola tan. Nune, orgaun soberania ida-idak hatene tuir nia knar atu ema hotu-hotu bele hetan justica, povo moris hakmatek no Soberania eh prestizio politik RDTL labele monu iha mundu nia oin.
Obrigado, nai presidente, ba tempo nebe haraik mai!
Deputadu Joaquim Dos Santos
21/09/2009
Komemora vitima aniversariu Massacre Suai ka ba tinan 10...
17/09/2009
Se duni mak naok JAG nia osan $17,000?
14/09/2009
13/09/2009
Mário Carrascalão: "a filha de Xanana se beneficiou"

Mario Carrascalão nia entrevista iha SBS (Australia). Nia buka defende JAG maibé hatama fali JAG ba rai-kuak. Zenilda benefisia duni husi ninia aman nia pozisaun ka lae? Afinál tuir Mario, kuandu JAG fahe projetu sira ne'e ba kompañia sira, Zenilda ho ninia kompañia mós benefisia hotu, kontradíz fali husi JAG Cs. nia defeza katak Zenilda rezigna uluk tiha ona molok JAG fahe projetu sosa-foos ne'e ba emprezáriu sira.
11/09/2009
Komarka tinan 6 ba Horta, JAG ho Lucia?...

Vice Ministro matan dukur?
Dr. Cristiano da Costa (haree iha ne'e, iha ne'e no iha ne'e), vise ministu ba obras publikas iha rejime AMP loke ibun tanba matan dukur durante serimonia komemorasaun aniversariu Loron Referendum ba dala 10.10/09/2009
Ema bot sira sama justisa iha sira nia ain okos!

Primeiru ita tenki fo parabens ba ita nia PNTL iha Suai tanba sira halao sira nia knar ho profesional. Sira hetan Martenus Berek e sira sulan kedan nia ba komarka. Viva PNTL!!!
Sira uza ami nia naran hodi manán osan!!

Conferênsia Imprensa FRETILIN
FRETILIN
Dili, 9 Setembru 2009
Assunto: Pedidu kobertura ba Konferênsia Imprensa FRETILIN nian iha sede FRETILIN
Lideransa FRETILIN konvida media tomak atu halo kobertura ba konferénsia imprensa atu ható informasaun kona ba kazu libertasaun milísia Suai, Martenus Bere no hakotu akuzasaun falsu hasoru Sekretáriu Jeral FRETILIN, Dr. Mari Alkatiri.
- Fatin: Sede FRETILIN, Fatuhada
- Loron: quinta-feira, loron 10 Setembru 2009, 10H00, dedersan.
Media nia funsaun bo’ot tebes no ita hamutuk sei tanen ita nia rain ba paz, justisa no dezenvolvimentu.
Obrigadu ba ita nia atensaun.
Kumprimentus,
José Reis
Secretáriu-Jeral Adjuntu FRETILIN nian
08/09/2009
30/08/2009
26/08/2009
Kartaz tinan sanulu...
Kartaz tinan sanulu
Komemora Referendum
Temi lerek retrato
Sikat let tahan tolu
Ema hotu hakribi, balu ladun
Presidente iha klaran
PM sorin kuana
Sorin karuk MTCI
Hodi kari rai-rahun
Ema nia matan laran
Sorin kuana subar-an
Oin hanesan busa fuik
Hafuhu hela manu-luhan
Atu lés manu oan
Sorin karuk asu aman
Reket nehan hodi horon
Na'an ruin lalar hobur
Moe la'iha nanis ona
Presidente foti matan
Harohan ba lalehan
Nai Maromak haraik tulun
Hasai lalais balada rua nee!
Posted by Anonymous to TATOLI at 5:14 PM
25/08/2009
22/08/2009
Alkatiri hakarak debate ho Xanana, maibe tenke "Siaran Lansung"
KOMMUNIKADU BA IMPRENSA
Dili, 22 Agostu 2009
Iha Sabadu loron 15 Agostu 2009, Departamentu Educasaun, Promosaun, Informasaun no Mobilizasaun simu proposta ida husi TVTL (Pres. Conselho Administrativu TVTL, Sr. Expedito Ximenes) ba Secretariu Geral partidu FRETILIN nian atu partisipa iha debate entre Dr. Alkatiri no Primeiru Ministru de facto Xanana Gusmao.
Proposta nee atu halo gravasaun iha loron 22 Agostu 2009, no tema neebe propoem mak "Benfisiu pos Independencia Tinan 10 liu Referendu".
Secretariu Geral partidu FRETILIN nian konkorda no propoen hodi uluk kedas atu iha debate ho Sua Excelensia Primeiru Ministru de facto.
Dr. Mari Alkatiri nia resposta mak hanesan tuir mai:
1. Nia pronto atu debate Sua Excellensia Sr Xanana Gusmao, maibe kobertura husi TVTL tenke transmissaun diretu, ka iha Bahasa Indonesia dehan "siaran lansung".
2. Tanba problemas barak neebe partidu FRETILIN hetan sem resolusaun to ohin loron kona ba manipulasaun redasaun makas husi elementus balun iha TVTL nia diresaun neebe iha tempu naruk ona negativu, partidu FRETILIN la iha konfiansa katak transmissaun neebe sei mosu husi gravasaun no redasaun sei refleta balansu no imparsialidade.
3. Ho kondisaun siara lansung, transmissaun direta, Dr. Mari Alkatiri pronto debate Sua Excellensia Sr Xanana Gusmao iha neebe no dalan hirak Sr Xanana pronto atu debate nia; ho tema hanesan ka tema seluk neebe nia bele propoem.
Maske iha negosiasaun iha semana liu ba nia laran, proponentes ba debate ida nee, lilu TVTL nia dirigentes, la hatan kona ba kondisaun siaran lansung neebe Dr. Alaktiri ezigi.
Dr Alkatiri mos iha komprimissu ida neebe marka iha nia agenda husi kleur ona, Konferensia Distritu Viqueque nian neebe halau ohin. Nia no Presidenti FRETILIN nian, Sr Luolo partisipa iha eventu ida nee. Sira nain rua halau viajem ba Viqueque horseik.
Ba informasaun seluk tan, bele dere ba Sr. Filomeno Aleixo iha 734 0383
10/2/2008 - loron ida antes....
Matebian Alfredo Reinado hamrik ho kapa metan iha karuk.
Ema sira seluk ne se?
Kareta sira ne se nian?
Foto ne hasai iha ne'ebe?
...
20/08/2009
Fernando Lasama defende "Assis Nakar"
Horisehik Prezidente Parlamentu Nasionál, Sr. Fernando de Araújo, toka kona kestaun pejabat nakar-teen, Sr. Paulo Assis Belo iha Uma Fukun.Sr. Prezidente PN la'ós ko'alia kona-ba eskándalu boot ne'ebé Sr. Paulo Assis halo. Maibé Sr. Prezidente PN temi fali BLOG ida ne'e, tansá BLOG ida ne'e fó-sai informasaun kona-ba Sr. Paulo Assis iha Internet?
La'ós tanba Sr. Paulo Assis uza ninia pozisaun hodi abuza ema-nia oan-feto; la'ós tanba Sr. Paulo Assis halo traisaun ba ninia família, liu-liu ninia ferik-oan ho ninia oan sira; la'ós tanba Sr. Paulo Assis fasilita ema nia oan-feto ne'e komete abortu -- kontra lei; la'ós tanba Sr. Paulo Assis uza patrimóniu estadu nian -- karreta, telemovel -- hodi buka satisfasaun pesoál; la'ós tanba Sr. Paulo Assis selingkuh ho ninia chefe gabinete. Lae. Prezidente PN lakohi ema ko'alia kona-ba Sr. Paulo Assis nia "vida pessoál".
Tanba sá? Keta Sr. Prezidente PN subar hela buat ruma karik?
Tansá agora Sra. Segunda Dama, Jaclin Siapno (Primeira Dama mak Sra. Kirsty-Sword), laiha ona Sr. Prezidente PN nia sorin?
Iha isu-isu dehan Sr. Prezidente PN parese iha "kazu" ida/ruma ho membru parlamentu ida. Ou tanba durante Sr. Prezidente PN nia vizita ba Angola, nia la'ós bá hasoru lideransa nasaun angolana maibé ba halo enkontru subsubar ho angolanas iha li'ur?
Tansá mak ita nia lider sira maioria monu ba eskándalu sira hanesan ne'e? Kari sira hanoin sira nia an ne Timor-Leste nia JFK ho Bill Clinton?
Hahahaeeeee loi......
17/08/2009
Gil Alves ba tiha ona iha ne'ebé?
Gil Alves, heroi Referendum 1999?

Gil Alves, eis-portavós BRTT iha 1999 (haree iha ne'e) halo buat hotu-hotu atu hamoos ninia passadu nu'udár pro-autonomista hodi asume imajen foun, nu'udár heroi ba nasaun independente Timor-Leste.
Tama subar husi partidu ASDT hodi ikus mai sai ministru iha governu AMP. Agora helik iha ministru MTCI nia kotuk hodi sai heroi ba independénsia iha nivel José Ramos-Horta ho Xanana Gusmão nia sorin.
Ida ne'e mak Gil Alves nia propaganda iha Timor-Leste laran:
Ikus mai, tanba pressaun husi komunidade no polítiku AMP balu, Gil Alves sai moe no propaganda sira ne'e sira dada fali husi Dili laran.Timor-Leste ho AMP halo traidór hotu-hotu sai heroi!!!
14/08/2009
FRETILIN: Conferensia Distrital Aileu
FRETILIN convida media tomak ba halo kobertura Conferencia Distrital
iha AILEU VILA
Loron: Sabado, 15 Agostu ho Domingu, 16 Agostu
Oras: Tuku 10 dadeer
BA INFRORMASAUN TAN FAVOR DERE BA FILOMENA ALMEIDA 727 0221
Husi DEPIM
FRETILIN
Dili, RDTL
11/08/2009
FRETILIN: Ukun nain labele abusa tan instituisaun independenti
Segunda, 10 Agostu 2009
Xefe bancada parlamentar FRETILIN nian iha Parlamentu Nasional, Sr. Aniceto Guterres, ohin ezigi ba governu de facto Xanana Gusmao nian atu retira deklarasoens neebe halo iha komunikadu ba imprensa, tuir neebe sira ataka Provedor direitus Humanus no Justisa nasaun nian tanba relatoriu neebe nia hakerek hatudu liman katak iha indikasoens korrupsaun no abuzu poder husi Ministra Justisa no Ministra Finansas.
“Bancada FRETILIN ezigi ba governu de facto atu husu deskulpa ba Provedor, ba ninia adjuntu sira no ninia staff tomak, tanba deklarasoens neebe fo sai husi governu nia porta voz Sr Agio Pereira iha loron 7 Agosto, hasoru sira hotu,” Sr Guterres dehan.
Sr Pereira nia deklarasoens, katak Provedor nia relatoriu “iha motivasaun politika” no la iha “meritu ka factus atu basea nia konklusoens” nee tama iha komunikadu ida ho titulu: “Provedor neebe atu sai ona fo sai relatoriu falsu.”
“Ami preokupa katak Sr. Pereria nia deklarasoens nee buka atu desacredita no tesik ain ba resultadu investigasaun Provedoria nian, no atu influensia investigasaun neebe atu tuir mai aban bain rua,” Guterres akuza.
Reportagem iha media iha semana liu ba dehan katak Provedor entrega relatoriu sanulu ba Ministeriu Publiku neebe rekomenda prosesu hasoru ofisiais publikus balun. “Maske ami seidauk iha detalhus tomak, ami rona katak iha mos rekomendasoens Ministeriu Publiku loke prosesu hasoru membru governu balun seluk. Laos deit Ministra rua nee. Iha fulan liu ba Presidenti Republika Dr. Jose Ramos Horta mos informa ona ba media katak nia husu Provedor investiga kazus balun neebe kona governu hanesan kazu fo’os MTCI nian,” temik Guterres.
“Ba ami nee klaru los katak Sr Pereira seidauk sani Provedor nia relatoriu. Relatoriu nee klean tebetebes, no baseadu ba documentus husi aporvisionamentu no kontratus. Provedoria foti mos deklarasoens husi membrus governu rasik hanesan Ministra sira, no fusnionarius sira. Relatoriu temik Ministra nia deklarasoens mos. Oinsa Sr Pereira bele kritika dehan fali la iha base factus? Nia sani ba relatoriu entaun nia bele hare katak realidade oin seluk duni,” nia dehan
Ida nee laos dalan uluk neebe Governu Xanana Gusmao nian ataka instituisaun independent ida tanba desizaun fo sai la tuir sira nia hakarak. Sr Pereira fo sai criticas ba publiku hasoru Tribunal Rekurusu bainhira tribunal nee deklara orsamentu geral estadu 2008 nian balun illegal no inkonstitusional.
“Bainhira sira nia ema iha Konselhu Superior Magistratura, no neebe mos Sekretariu Geral partidu CNRT nian, Dionisio Babo Soares hola medidas halo manipulasaun hasai Juiz Tribunal Rekursu Ivo Rosa, Sr Pereira apoia manipulasoens hirak nee, no hatudu momos nia la iha liu respeitu ba dotrina demokratika no konstitusional kona ba separasaun poderes no orgauns soberania hanesan ezekutivu, legislature no judisiariu,” Guterres dehan.
Desde 2006 mak Governu de facto ida nee publikamente ameasa jornalista sira tamba sira halo reportagem ba notisias neebe sira la gosta, no haruka Polisia uza gas matan atu halo repressaun ba estudante sira neebe halo demonstrasaun ho dame hasoru korrupsaun iha kampus universitariu.
Sr Pereira nia komunikadu ba imprensa dehan mos katak Provedor nee kandidatu FRETILIN nian no maioria FRETILIN mak hili nia iha Parlamentu nasional iha tempu neeba, nudar sira nia ema.
Nee la los. Realidade mak nee. Provedor nee hetan nomeasaun husi Parlamentu nasional iha tinan 2004 liu ho votos husi partidu opozisaun mos neebe uluk iha assentu iha uma fukun iha tempu neeba, laos deit FRETILIn mak vota ba nia. Nia terseiru candidatu depois de candidatu rua seluk la liu tamba la hetan consensus. Ikus liu nia mak hetan apoiu husi partidu oioin.
Sr Guterres dehan katak, “ Provedor uluk kedas nunka sees aan husi fo sai relatoriu neebe iha impaktu negative mos ba Governu FRETILIN iha tempu liu ba. Provedor no staff tomak iha Provedoria sempre halau sira nia knaar hatudu inparsialidade no independensia hodi tempu sira hetan tomada posse.
“Ami preokupa tebetebes katak Governu de facto nia atakes hasoru Provedoria Direitus Humanus no Justisa nee buka atu tesi sira nia ain no ba komissaun independenti ka orgaun inependenti sira seluk tuir mai. Ami hare hanesan avizu ida ba sira: ‘Imi labele hasoru ami.’ Nee ami hare hanesan ameasa ida ba Komissaun Anti Korrupsaun mos karik. Se KAK hamosu relatoriu hasoru sira aban bairua sira sei dehan saida karik? Karik sira sei buka atu hatama sira nia ema iha KAK atu halo tuir sira nia hakarak deit karik? Karik Ministeriu Publiku hasai prosesu hasoru membru governu de factu ruma entaun sira dei dehan Ministeriu Publiku ka Porkuradora Geral mos parsial no laos independenti karik? FRETILIn sei la husik situasaun nee mosu.
“Lei neebe harii KAK nee ita hotu iha uma fukun tenke iha orgulhu, tamba mosu husi resultadu ita hotu nia esforsu, hetan konsensu no hetan approvasaun ho unanimidade,” Guterres deklara. “KAK no lei nee sei servi Povu no Nasaun ho diak, maibe atu nunee duni, ita ukun nain hotu tenki hatudu respeitu total ba instituisaun sira nee no labele koalia arbiru deit ataka sira hanesan Sr Prereira halo foin dadauk bainhira nia hatan ba Porvedoria nia relatoriu.”
Guterres dehan katak Konstituisaun RDTL nian mak temi poder no funsaun ba Provedor nudar investigador independent no imparsial. Tanba nee ukun nain hotu tenke respeita nia estatutu konstitusional no legal no hatudu disiplina atu la halo deklarasoens hasoru sira. Sei lae ema nunka respeita instituisaun ida aban bainrua, entaun estadu de direitu demokratiku nunka lao ba oin iha ita nia rain.
Se presiza informasaun seluk tan dere ba Sr. Abrao Tilman, Ofisial Media bancada FRETILIN +670 734 5195
10/08/2009
Se Australia bele naok Timor, Tansa Xanana labele?

JORNAL DIARIO NACIONAL
PM Xanana Gusmao: Australia Naok Mina Labele Hakilar Kurupsaun iha TL
Dili, 10 Agostu 2009
Timor Leste (TL) sei la rende hadau malu petroliu ho Australia, tamba ne’e, Australia labele hakilar korupsaun iha Governu Aliansa Maioria Parlamentar (AMP) lideradu Primeiru Ministru (PM) Kay Rala Xanana Gusmão.
“Australia, Jornalista nain nen mate iha ne’e hakarak bosok tan, tamba sa?, tamba hakarak naok ita nia petroliu, ida ne’e mak Jornalista Australia hare mos ida ne’e, labele mai kritika no hakilar hau nia Governu, hau Xanana, hau dehan ona, labele hanoin katak, hau tauk, Jenerais Indonesia sira, sira funu ho hau mak sira sai hotu Jenerais, ami iha difikuldade makas iha tinan 24 nia laran, hau la rende, ne’ebe ho hadau malu petroliu mai hakilar hau nia Governu, ne’e hau dehan lalika boy, la hetan boy,”koalia ho lia siak, Xefi Governu Xanana Gusmão, Sesta (7/8) foin lalais ne’e, iha Bairo Sentral, Dili, relasiona ho media Australia balun ne’ebe publika PM Xanana fo projektu ba nia oan feto, ba sosa fos ninian.
Sublinha PM Xanana, ida ne’e (Xanana-Red) funu iha ailaran, Jenerais Indonesia sira sae hotu ona Jenerais, nia (Xanana-Red) mak nafatin.
“Tamba ne’e, hau aviza ba Jornalista Australiano sira labele bok hau nia Governu, iha tinan 24 nia laran, sira asina naok petroliu iha Timor Leste nian, e agora mai mak koalia bar-barak, hakarak dehan ita ne’e sai nafatin ema ne’ebe la serve, lae, ho hau lahalimar, dala ruma ita hamnasa ba malu, maibe ho Xanana lalika halimar, buat sira ne’e ba hau, ami mak ukun liu tiha,”dehan Xefi Governu AMP ne’e.
Xanana Gusmão haklaken, parte hotu bele koalia, nia sei la liga, tamba ninia objektivu ne’e ba povu no rai ida ne’e nia diak no futuru.
Nune’e, mos PM Xanana deklara liu tan, parte opozisaun FRETILIN mos bele hakilar nia Governu, hodi husu PM Xanana hasai Ministra Justisa Lucia Lobato no Ministra Finansas Emilia Pires tamba servisu ladun los ka iha indikasaun korupsaun, ida ne’e nia (Xanana-Red) la hakfodak ho akuzasaun.
“Hau rasik mos iha akuzasaun, hau favorese ida ne’e no ida ne’eba, hau la hakfodak, sese deit mak ponta hau nia membru Governu, hau tenki defende, hau dehan bebeik ona, se iha ona kazu konkretu ida tau iha Tribunal, e Tribunal aviza hanesan ne’e mai hau, o nia membru Governu ida iha problema hanesan ne’e mai hatan iha Tribunal, hau ba kaer Ministerio ida ne’e, ita bot ba responde hau mak kaer Ministeriu ida ne’e, prova dehan nia sala, hau bolu fali ema seluk, se prova dehan nia los, nia mai fali, e hau fila fali, e ida ne’e mak responsabilidade obrigasaun Xefi de ekipa, se pose hau rona ne’e korupsaun hau hasae, e ida ne’eba korupsaun, mais korupsaun saida, se ba hau rasik mos hau ba,”koalia PM Xanana Gusmão. J-2














