20/11/2009

Portavos partidu CNRT iha PN: Romeu Moises

JAG beo beo... Gil Alves toba...


12/11/2009

Dra. Emilia Pires selu Dr. Joao Mariano Saldanha $200,000 kada tinan

... atu servisu nudar asesor internacional. Advice saida ona mak Dr. JMS hatou ba Dra. Emilia ho Dr. JAG?

1. Hasai osan makas hodi hari sentral eletrika oleu pesado?
2. Hari "water park" iha Tasi Tolu?
3. Hasae salariu membru parlamentu sira nian ho ministru sira nian?
4. Halo lakon osan besik US$100 jutas husi regime AMP nia liman?
5. Bosok ema kona ba kresimentu ekonomia maski povu maioria moris nafatin iha susar?
6. Fo proyek ba familia ho kolega sira, inklui mos eis general sira iha Indonesia?

20/10/2009

Mari Alkatiri hasoru malu ho Bispo D. Ricardo da Silva

16/10/2009

JAG lori RDTL nia naran ba buka debe iha rai China

$1.000.000.000,00 US!!!

Ida ne'e mak JAG husu ba China. Ho osan uitoan de'it, ema milioner sai barak tiha ona. Agora ho $1.000.000.000,00, keta pejabat sira ho sira nia amigos ho sira nia familia sae deit aviaun jet tun sae? Uluk sosa Hummer. Agora sosa fali Ferari hanesan Tommy Suharto karik? Nilton Telmo Gusmão mak sei sai Tommy Suharto Timor nian? Depois Povu Maubere sira mak selu fali tusan sira ne'e? Pasti.

15/10/2009

Ponte mota Karau Ulun

Kontratu asina entre JAG ho Nilton Gusmão, JAG nia subrinho, iha 15 de Setembro 2008. Kontratu kusta osan total USD $1.007.577,80. To ohin loron ponte ne seidauk hotu no la hatene bainhira los mak hotu. Durasaun kontratu nian hotu tiha ona.

JAG + Nilton Gusmão = NEPOTISMO (KKN)




Gasta tiha ona 4,199,250 USD atu sosa geradores ba EDTL Dili...

maibe ahi iha Dili AMP nafatin? Se mak han hotu osan sira ne?







14/10/2009

Opozisaun dudu sees AMP iha eleisaun suku

Iha Dili, FRETILIN manán liu 50%, husi votantes 17000 iha 2007 sa'e ba 36,000.

Ermera FRETILIN manán suku 30 resin husi suku 52.

Iha nivel nasionál, FRETILIN manán liu 50% husi totál votus.

Mensajen forte ba Xanana ho ninia kroni sira iha PN!!!

Maternus Bere, Eis Mestri no Katekista Ne’ebe Oho Fali nia Amo Lulik

Hau nia amigo diak ida, loron ruma liu ba, bainhira artigu ne’e hau hakerek hela iha hau komputador nia hakbesik mai hodi dehan,”Ita bo’ot mos opozisaun ida no fanatik tebes ba Tribunal Internasional” hau hatan ba nia hodi dehan, “Se Ita bo’ot iha tempu atu le’e artigu ne’e karik, le’e to’o remata” atu nune’e labele julga titulu ida husi nia artigu tomak”. Do not judge a book by it is cover, Hau dehan ba nia.

02/10/2009

Turizmu iha Timor-Leste? Iha Bali?

Se karik ita hein turizmu iha Timor-Leste atu komesa lori investimentu mai ita nia rain, ita bele hein de'it tanba rejime AMP promove hela turizmu iha Bali (Indonesia) liu husi website ofisiál RDTL (http://www.timor-leste.gov.tl) nian:

http://www.turismotimorleste.com/

Ne'e mak karakterístika rejime AMP nian, ne'ebé laiha interese ba interese nasaun ho povu Timor-Leste. Rejime AMP ne'e nia polítika tomak mak buka defende fali Indonesia nia interese.

28/09/2009

Laiha Justisa. Laiha Rekonsiliasaun!

27/09/2009

Reflesaun ba festa aniversariu Loron Referendum ba dala 10...

Justisa iha ne'ebé?...



ita la'o dook loos ona
ita haluhan tiha ita nia abut
ema ne'ebé uluk ita derrota
fila mai konkista fali ita
ukun rasik an oinsá nian?
se ó rasik laiha kontrolu ba o nia rain?

26/09/2009

Gil Alves: Ministru espesial kontratu foos nian...

Ministru espesial ba foos ba Vietnam enkuantu eskandalu Martinus Bere nian manas hela iha Dili. Bainhira ema hotu nia atensaun fila hela ba sorin (kazu Bere), kontratu boboot sa ema asina hela atu sosa tan foos, foos barak! Daudaun ne'e ita nia nasaun atu sosa tan entre 60 juta to'o 180 juta dolar US, depende ba kontratu saida mak sira halo. "Kontratu" ka "kontratu"?

Enkuantu Prezidente, Provedor, media, partidu opozisaun sira husu atu hamosu investigasaun ida ba "kotratu" foos iha tinan kotuk, agora daudaun Gil Alves halo hela "kontratu" foun.

Ema Vietnam sira hatene bainhira sira horon Fundo Petroleu ruma, ne'ebe tasak ona no hein deit ema atu mai ku'u (na'ok).

Talves ita sei haree tan buat sira hanesan ne'e iha tasi ibun iha fulan hirak mai ne'e?

Dala ruma ita tuur no ita husu. Regime AMP gasta osan juta ba juta iha 2008 hodi sosa foos. Sira fahe trator tun sae ba ema barak. Sira halo "panen raya" ho foos hibrida husi Jawa. Sira dehan problema foos nian iha Timor-Leste sei razolve hotu kedan iha 2008. Mais iha tinan 2009 ita sosa tan foos barak liu fali 2008? Karik atu iha fali "ricegate" foun? Asina kontratu ida atu sosa foos, depois teki-teki aumenta tan osan ba foos ne'e ba dala rua ka dala tolu? Se los mak atu hetan kontratu foos ne'e? Gil Alves? Kathleen Goncalves? Germano da Silva? Karik JAG nia oan Zenilda Gusmao ka ninia feto foun Carminda Carlota? Nilton Gusmao? Loke matan no se tilun didiak!

Hafoin, ita mos hakarak husu fali. Oras ne'e Timor-Leste iha krize foos ruma? Tinan kotuk JAG ho rejime AMP asina kontratu sosa foos tanba, sira dehan, "krize foos". Karik hanesan tinan kotuk, kontratu sosa foos ne'e atu fahe tan osan ba kolega sira ho familia sira? Pasti!

Repara imajen iha leten ne'e ka lae? Foto ne'e mai husi Facebook. Gil Alves nia kolega sira iha Indonezia (red- eis pro-otonomi sira) kontenti loos ho Gil Alves nia sorte iha Dili. Husi portavos ba milisia sira iha 1999 to'o sai ministru iha governu pro-kemerdekaan iha ukun-rasik-an. Joao Meco, advogadu ida husi Oecusse no agora servisu ba Jendral Wiranto dehan: "Hau nia maun ne iha duni influensia...... se loron ruma maun tama candidato PM, hau mos hakarak atu ba kampanye...." Mai deit Joao. O hotu. Hercules hotu. Martenus Bere hotu. Egidio Manek hotu. Imi bele mai hotu kedan. Iha Timor-Leste independente justisa laiha. Se mak traidor agora sai heroi.

Sr. Prezidente, ...

problema maka ita-boot halo violasaun ba Lei ho Konstituisaun nasaun nian envezde defende buat rua ne'e tuir Konstituisaun ne'ebe Ita-boot jura ba!!!

Ita-boot Prezidente rai ne'ebe nian los?

Parese PR Horta ho JAG mesak mak aseita impunidade ba kriminozu sira...

22/09/2009

IHA ESTABILIDADE IHA RAILARAN TAMBA AUTORIDADE ESTADU NIAN KUMPRE KONSTITUISAUN NO LEI, HAHU HOSI PRESIDENTE REPUBLIKA

FRETILIN: BANCADA PARLAMENTAR

DEKLARASAUN POLITIK: 22.09.2009

Exelencia,

Fenomeno politik nebe mosu iha railaran iha loron hirak liu ba, hatudu katak, politiku sira, laos hotu-hotu, hahu larespeita Konstituisaun no lei RDTL. Sira usa Konstituisaun no lei hodi defende-an deit maybe lahalo tuir regras nebe konstituisaun no lei haruka. Hahalok nebe konstituisaun no lei laharuka atu halo, sira halao hodi dehan katak konstituisaun no lei mak sala. Fenomeno nee mak hun ba instabilidade iha railaran, liu-liu instabilidade politik nebe sei hamosu crise institusional.

Fenomeno politik nebe todan liu mak:

1. Interferencia politik iha competencia Tribunal nian. Tribunal mak orgaun soberanu nebe iha kbiit atu administra justica hodi povo nia naran (LI.118:1). Iha halao nia knar, Tribunal iha direitu atu hetan tulun hosi autoridade sira seluk (LI.118:2). Tribunal nia decisaun ba ema hotu-hotu tenki halo tuir no sai as liu ba decisaun hosi autoridade sira seluk nian (LI.118:3). Maibe Tribbunal nia kiit nee autoridade actual larespeita hodi hasai tiha prizioneiro Maternus Bere hosi prizaun Becora iha loron 30 fulan Agostu 2009, tandeit hakarak salva amizade ho Indonesia. Neduni mak Trubunal mos hasai kumunikadu ba imprensa hodi kontra hahalok nee iha loron 9 Setembru 2009.

2. Hatan ba reasaun tribunal nian, katak autoridade nebe laos juiz eh orgaun soberanu nebe laos tribunal laiha poder atu hasai prisioneiro hosi kadeia, politiku balu dehan nee decisaun estadu. Maibe sira nee finze lahatene katak decizaun estadu ba asunte nee so tribunal mak bele foti lori povo nia naran. Autoridade politik bele sugere opsoins maybe ikus mai so tribunal mak decide. Nunee mak hanaran decisaun estadu, laos bolu malu ba restaurante hemu kafe no hotu tiha dehan decisaun estadu. Nee lalos, latuir Konstituisaun no lei.

3. Primeiro Ministro hosi Governu de factu mos rekoinese ba publiku katak decisaun nee sala, maybe nia mos lahatudu ba publiku katak nia hakarak assume responsabilidade politik ba decisaun nee. Tuir lolos lalika hein tan resultadu investigasaun hosi tribunal wainhira hakarak assume responsabilidade politik, tanba hahalok nee konsidera krime konfesado. So hanesan nee mak bele hatudu ba publik katak halo tuir konstituisaun no lei. Asume uluk responsabilidade hafoin mak ba hatan iha tribunal, atu ema hotu-hotu bele halo tuir.

4. Tuir lolos, ema nebe iha kbiit konstitusional atu haruka PM de facto atu assume responsabilidade politik ba caso nee mak Presidente Republik, maybe nia rasik lahalo tanba nia mos defende hahalok nebe violador konstituisaun no lei. Tamba nee mak nia amesa atu resigna-an se Parlamentu laautoriza ninia visita ba Amerika; nia declara iha TVTL katak Parlamentu laaprova ninia visita nee inkonstitusional, no deputadu sira exerse funsaun tuir konstituisaun nee halo konfrontasaun. Maibe nia lakoi hatene katak Parlamentu iha kompetencia propria tuir konstituisaun atu autoriza no laautoriza nia ba visita railiur; nia mos lakoi hatene katak parlamento mak fatin nebe povo nia representante tur hodi diskute ba estadu nia moris; importante mak halo tuir ninia hakarak bele viola konstituisaun no lei, tamba nia mos dehan katak laos buat hotu-hotu nebe legal bele fo apoio ba interese estadu nian.

5. At-liu fali nee, deputadu balu hateten iha media katak deputadu sira nebe hatama mosaun sensura ba governu de facto nee tamba politik egoismo;no Presidente PN dehan iha Lusa katak injusto no lakontribui ba estabilidade. Deputadu nee mos finze lakoi hatene katak tuir konstituisaun, orgaun soberania ida-idak iha kompetensia rasik no kontrola malu hodi hametin estadu RDTL. Mosaun sensura hatoo ba Governu de facto laos egoismo politik maybe tamba hakarak kumpre konstituisaun artigo 111, tanba iha violasaun grave ba konstituisaun no lei. Se tamba egoismo politik karik fatin laos PN maybe iha kampu no Estrada laran, hanesan ema balu halo iha 2006. Neduni, labele sosa amizade ho nasaun seluk hodi la fo valor ba ita nia konstituisaun no lei. Hare ba fenomeno politik nee, Bancada FRETILIN hakarak declara ba Povo Maubere katak:

1. Autoridade politik iha governu nee lakon ona kbiit atu defende no halo tuir Lei-Inan RDTL nebe povo nia representante hatun ba ema hotu-hotu atu kompre no defende; Sira lakon kbiit nee tamba fo liu importancia ba favoretismo politiku hodi lakonsidera prinsipio demokratiku nebe haakerek iha Lei-Inan RDTL.

2. Lei-oan balu nebe bele garante desenvolvimento mos halo latuir ona konstituisaun haruka, maybe tuir deit intensaun politik hosi ema balu nia hakarak.

3. Prinsipio no valor demokracia nebe hametin iha konstituisaun hahu lakon dadaun ninia sentidu no atu tama dadaun ba autoritarismo eh poder individualismo.

4. Autoridade nebe hahu viola konstituisaun no lei, nia hahu hari instabilidade, maybe autoridade nebe halo tuir deit konstituisaun no lei, nia hari duni estabilidade, iha nasaun.

Tamba nee, bancada Fretilin hatoo ba Povo Maubere no ema hotu-hotu atu hamutuk ba hodi defende Konstituisaun RDTL atu ema labele viola tan. Nune, orgaun soberania ida-idak hatene tuir nia knar atu ema hotu-hotu bele hetan justica, povo moris hakmatek no Soberania eh prestizio politik RDTL labele monu iha mundu nia oin.

Obrigado, nai presidente, ba tempo nebe haraik mai!

Deputadu Joaquim Dos Santos

Justisa ba jornalista na'in neen, justisa ba Timor-oan tomak.

Se mak hakarak satan netik?...

video

21/09/2009

Komemora vitima aniversariu Massacre Suai ka ba tinan 10...

ka selebra libertasaun ba milisia kriminozu ohodor sira?


Lahatene JAG ho JRH rona husi se? Tan ne mak ketak hanoin goza deit ho povu nia kosar ben hodi sae imi nia PAJERO ho PRADO no viajem ba mai estranjeiru sae bussiness class. Dala ruma tun netik ba iha baze neba rona netik povu nia halerik. Katak povu laos halerik deit ba moris nebe nakonu ho susar maibe sira mos halerik tanba ohodor sira nebe viola sira, tortura sira no oho sira, agora simu tratamentu diak husi rejime AMP. Uluk traidor agora sai heroi. Uluk ohodor mos agora sai heroi? Haree deit povu balu nia halerik iha video iha kraik:

video

17/09/2009

Se duni mak naok JAG nia osan $17,000?

Afinal se los mak naok JAG nia osan? Naok oinsa nian? Agora JAG dehan, nia lakohi ema naok ten ne atu ba hasoru justisa (STL 15/9/09). Ho ida ne ita bele konfirma ita nia suspeisaun katak osan $17,000 ne karik la lakon ida, maibe manobra tiha ba fatin ruma. JAG hatene ida ne tanba nia duni mak manobra osan ne. Ikus mai, depois de koalia ibun bot dehan sei kaer "naokten" nebe naok JAG nia osan, tansa mak agora dehan fali lae ona?

Laos JAG ida ne mak foufoun ne hakilar to kaben mutin sai iha TVTL dehan se mak naok 5 sen sai? Afinal funsionariu pobliku kikoan sira nebe naok lerek minarai husi EDTL, jergen ida ka rua, sira ne kriminozu. Sira tenki sai. Maibe se mak naok osan barak liu, naok $17,000, sira ne la sai fali. Sira ne mak ema diak fali? Se mak naok juta ba juta ba sira nia bolsu mak diak fali. JAG hakarak ukun ba se los? Klaru nia laos ukun ba povu kiak maioria, maibe nia ukun ba klase elit sira, pro autonomista sira, eis milisia kriminozu sira no ukun ba bapa sira. Ida ne mak JAG nia governu hakarak halo. Governu de facto AMP ukun atu hanehan povu hodi hadiak JAG nia kroni sira.

Naok 5 sen sai! Tanba so povu kik sira no kbit laiha mak konsege hare netik 5 sen nia oin. JAG nia regra ne ba povu kik deit. Ema riku sira hamutuk hotu iha JAG nia mahon, inklui eis milisia kriminozu 1999 nian.

14/09/2009

JAG hakarak sai PR, PM no juíz mós...


13/09/2009

Mário Carrascalão: "a filha de Xanana se beneficiou"


Mario Carrascalão nia entrevista iha SBS (Australia). Nia buka defende JAG maibé hatama fali JAG ba rai-kuak. Zenilda benefisia duni husi ninia aman nia pozisaun ka lae? Afinál tuir Mario, kuandu JAG fahe projetu sira ne'e ba kompañia sira, Zenilda ho ninia kompañia mós benefisia hotu, kontradíz fali husi JAG Cs. nia defeza katak Zenilda rezigna uluk tiha ona molok JAG fahe projetu sosa-foos ne'e ba emprezáriu sira.

Tuir mai pergunta ida tan. Tansa mak projetu sira hanesan ne'e, ikus ne'e fahe de'it ba emprezáriu sira? Tansá mak laiha ona tenderizasaun?

Rona entrevista ho Mario Carrascalão iha ne'e: http://www.radio.sbs.com.au/. Ou bele download de'it entrevista ne'e husi Radio SBS.

11/09/2009

Komarka tinan 6 ba Horta, JAG ho Lucia?...

"Tuir Kódigu Penál timór nia artigu 245, n. 1, se maka, ho meiu ilegál, hasai hosi kadeia ema ne'ebé, tuir lei, lakon tiha ona nia liberdade ka foo-tulun ba ema ne'e atu halai sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 6."



Vice Ministro matan dukur?

Dr. Cristiano da Costa (haree iha ne'e, iha ne'e no iha ne'e), vise ministu ba obras publikas iha rejime AMP loke ibun tanba matan dukur durante serimonia komemorasaun aniversariu Loron Referendum ba dala 10.

Parese ema balu ladun kompriende signifikadu Loron Boot ida ne'e karik?

Foto ho notisia orijinal husi australianetworknews.com.

10/09/2009

Ema bot sira sama justisa iha sira nia ain okos!


Primeiru ita tenki fo parabens ba ita nia PNTL iha Suai tanba sira halao sira nia knar ho profesional. Sira hetan Martenus Berek e sira sulan kedan nia ba komarka. Viva PNTL!!!

Maibe ita nia bot sira iha Dili halo ita moe no hatun ita nia PNTL nia oin. Sira prefere hare milisia ohodor ida lao livre e sira minimiza tiha ita nia PNTL no mos ita nia sistema judisial. Ida ne moe bot ba ita nia rai no ita nia lider historiku sira, Xanana ho Ramos-Horta.

Maibe se ita hare didiak fali husi kotuk, karik ita hakarak husu. Tansa mak Martenus Bere, ema nebe responsavel ba masakre Suai, nebe oho ema 200 resin no padre nain 3, bele lao livre?

Hare didiak fali projetu sira nebe AMP komesa halao ho empresario sira husi Indonesia. Karik Indonesia ameasa se imi kaer ami nia ema, ami sei la halo tan kontratu ho imi nia (AMP nian, -red) empresariu sira? Depois, se mak lakon? Empresario sira nebe ligadu ho AMP mak lakon.

Agora iha planu atu sosa kilat husi Indonesia, nebe involve osan bot. Se mak sei kaer projetu ne'e? Haree didiak lai, ema sira ne ligadu hotu ho AMP.

Tan ne, AMP ho Xanana buka sakrifika Timor oan sira nia terus atu sira bele hetan projetu ho osan bot. Sra. Kirsty-Sword nebe uza vitima Suai nia naran hodi hari nia NGO no manan osan barbarak, to agora nia ibun taka metin. Uluk nia sei presiza vitima sira husi Suai, nia lao tun sae dehan halo kampanha ba vitima sira nia direitu. Agora harii ona NGO ho naran bot, halo ona osan barak, vitima sira lae ona.

Fila fali ba sistema justisa Timor-Leste nian, Xanana, AMP ho Ramos-Horta hatudu dalan foun ida ba Timor oan tomak atu oinsa resolve justisa iha rai laran.

Loron seluk kuandu kaer fali milisia ida hanesan Mertenus Berek, lalika bolu ona PNTL, ka lori ba komarka ka kadeia. Kaer fali milisia ida hanesan Martenus Berek, baku mate iha fatin deit. Uza deit justisa popular tanba Timor oan labele ona tau laran ba justisa nasaun nian.

Justisa nasaun nian laos independente ona no la favorese povu kik sira. Ema bot sira mak manda justisa. Sira mak deside se mak ba kadeia, se mak bele lao livre. Kuandu justisa la favorese ema bot sira nia hakarak, entaun sira sama tiha justisa iha sira nia ain okos.

Sira uza ami nia naran hodi manán osan!!


Manuel Soares "Babalai" nia oan mate iha milisia Laksaur nia liman laran iha Suai, 1999. Depois milisia nia boot, Egidio Manek, lori halai tiha Manuel Soares nia oan feto, Alola. Tempu ne Alola foin tinan 14. Martenus Bere, Egidio Manek nia wakil, mak komanda milisia Laksaur tun sae hodi halo masakre iha igreja Suai. Sira oho ema 200 resin no mos padre nain tolu!

Tuir mai Senhora Kirsty Sword-Gusmao uza Alola nia naran hodi harii ninia NGO naran Alola Foundation. Osan rihun ba rihun mak tama iha Alola Foundation nia rekening. Alola nia naran sai boot maibe Senhora Kirsty Sword-Gusmao ho ninia kolega sira mak goza. Tinan 10 liu tiha Senhora Kirsty Sword-Gusmao haluhan tiha ona Alola.

Alola nia aman dehan: "Sira uza ami nia naran atu hetan osan, maibe sira la interese saida mak akontese mai ami. Sira dehan sira sei harii ami nia uma, maibe imi bele haree katak iha nee buat ida laiha. Sira promete ba promete maibe sira la halo buat ida".

Sr. Manuel Soares dehan tan: "Iha semana hira liu ba, polisia mai kaer milisi ida naran Martenus Berek, maibe tansa mak sira husi nia sai fali? Se ami mak halo buat ruma sala, polisia sei mai kaer ami, e hatama ami iha komarka, maibe saida mak akontese ba sira? Sira ne mesak ohodor deit."


Conferênsia Imprensa FRETILIN

FRENTE REVOLUCIONÁRIA DO TIMOR-LESTE INDEPENDENTE

FRETILIN

Dili, 9 Setembru 2009

Assunto: Pedidu kobertura ba Konferênsia Imprensa FRETILIN nian iha sede FRETILIN

Lideransa FRETILIN konvida media tomak atu halo kobertura ba konferénsia imprensa atu ható informasaun kona ba kazu libertasaun milísia Suai, Martenus Bere no hakotu akuzasaun falsu hasoru Sekretáriu Jeral FRETILIN, Dr. Mari Alkatiri.

- Fatin: Sede FRETILIN, Fatuhada
- Loron: quinta-feira, loron 10 Setembru 2009, 10H00, dedersan.

Media nia funsaun bo’ot tebes no ita hamutuk sei tanen ita nia rain ba paz, justisa no dezenvolvimentu.

Obrigadu ba ita nia atensaun.

Kumprimentus,


José Reis
Secretáriu-Jeral Adjuntu FRETILIN nian

08/09/2009

Lanu todan iha Cuba?

30/08/2009

Kazu kontratu foos seidauk hotu...

Husi Tempo Semanál...


26/08/2009

Kartaz tinan sanulu...

Anonymous has left a new comment on your post "Selebra aniversariu Referendum ba dala 10 ho ...":

Kartaz tinan sanulu
Komemora Referendum
Temi lerek retrato
Sikat let tahan tolu
Ema hotu hakribi, balu ladun

Presidente iha klaran
PM sorin kuana
Sorin karuk MTCI
Hodi kari rai-rahun
Ema nia matan laran

Sorin kuana subar-an
Oin hanesan busa fuik
Hafuhu hela manu-luhan
Atu lés manu oan

Sorin karuk asu aman
Reket nehan hodi horon
Na'an ruin lalar hobur
Moe la'iha nanis ona

Presidente foti matan
Harohan ba lalehan
Nai Maromak haraik tulun
Hasai lalais balada rua nee!



Posted by Anonymous to TATOLI at 5:14 PM

25/08/2009

Selebra aniversariu Referendum ba dala 10 ho ...

22/08/2009

Alkatiri hakarak debate ho Xanana, maibe tenke "Siaran Lansung"

FRETILIN

KOMMUNIKADU BA IMPRENSA

Dili, 22 Agostu 2009

Iha Sabadu loron 15 Agostu 2009, Departamentu Educasaun, Promosaun, Informasaun no Mobilizasaun simu proposta ida husi TVTL (Pres. Conselho Administrativu TVTL, Sr. Expedito Ximenes) ba Secretariu Geral partidu FRETILIN nian atu partisipa iha debate entre Dr. Alkatiri no Primeiru Ministru de facto Xanana Gusmao.

Proposta nee atu halo gravasaun iha loron 22 Agostu 2009, no tema neebe propoem mak "Benfisiu pos Independencia Tinan 10 liu Referendu".

Secretariu Geral partidu FRETILIN nian konkorda no propoen hodi uluk kedas atu iha debate ho Sua Excelensia Primeiru Ministru de facto.

Dr. Mari Alkatiri nia resposta mak hanesan tuir mai:

1. Nia pronto atu debate Sua Excellensia Sr Xanana Gusmao, maibe kobertura husi TVTL tenke transmissaun diretu, ka iha Bahasa Indonesia dehan "siaran lansung".

2. Tanba problemas barak neebe partidu FRETILIN hetan sem resolusaun to ohin loron kona ba manipulasaun redasaun makas husi elementus balun iha TVTL nia diresaun neebe iha tempu naruk ona negativu, partidu FRETILIN la iha konfiansa katak transmissaun neebe sei mosu husi gravasaun no redasaun sei refleta balansu no imparsialidade.

3. Ho kondisaun siara lansung, transmissaun direta, Dr. Mari Alkatiri pronto debate Sua Excellensia Sr Xanana Gusmao iha neebe no dalan hirak Sr Xanana pronto atu debate nia; ho tema hanesan ka tema seluk neebe nia bele propoem.

Maske iha negosiasaun iha semana liu ba nia laran, proponentes ba debate ida nee, lilu TVTL nia dirigentes, la hatan kona ba kondisaun siaran lansung neebe Dr. Alaktiri ezigi.

Dr Alkatiri mos iha komprimissu ida neebe marka iha nia agenda husi kleur ona, Konferensia Distritu Viqueque nian neebe halau ohin. Nia no Presidenti FRETILIN nian, Sr Luolo partisipa iha eventu ida nee. Sira nain rua halau viajem ba Viqueque horseik.

Ba informasaun seluk tan, bele dere ba Sr. Filomeno Aleixo iha 734 0383

JAG manda, Alfredo obdese...


10/2/2008 - loron ida antes....

Foto ne hasai iha 10 Fevereiru 2008, loron ida antes Matebian Alfredo Reinado mate iha PR Ramos Horta nia uma.

Matebian Alfredo Reinado hamrik ho kapa metan iha karuk.

Ema sira seluk ne se?

Kareta sira ne se nian?

Foto ne hasai iha ne'ebe?

...

20/08/2009

Fernando Lasama defende "Assis Nakar"

Horisehik Prezidente Parlamentu Nasionál, Sr. Fernando de Araújo, toka kona kestaun pejabat nakar-teen, Sr. Paulo Assis Belo iha Uma Fukun.

Sr. Prezidente PN la'ós ko'alia kona-ba eskándalu boot ne'ebé Sr. Paulo Assis halo. Maibé Sr. Prezidente PN temi fali BLOG ida ne'e, tansá BLOG ida ne'e fó-sai informasaun kona-ba Sr. Paulo Assis iha Internet?

La'ós tanba Sr. Paulo Assis uza ninia pozisaun hodi abuza ema-nia oan-feto; la'ós tanba Sr. Paulo Assis halo traisaun ba ninia família, liu-liu ninia ferik-oan ho ninia oan sira; la'ós tanba Sr. Paulo Assis fasilita ema nia oan-feto ne'e komete abortu -- kontra lei; la'ós tanba Sr. Paulo Assis uza patrimóniu estadu nian -- karreta, telemovel -- hodi buka satisfasaun pesoál; la'ós tanba Sr. Paulo Assis selingkuh ho ninia chefe gabinete. Lae. Prezidente PN lakohi ema ko'alia kona-ba Sr. Paulo Assis nia "vida pessoál".

Tanba sá? Keta Sr. Prezidente PN subar hela buat ruma karik?

Tansá agora Sra. Segunda Dama, Jaclin Siapno (Primeira Dama mak Sra. Kirsty-Sword), laiha ona Sr. Prezidente PN nia sorin?

Iha isu-isu dehan Sr. Prezidente PN parese iha "kazu" ida/ruma ho membru parlamentu ida. Ou tanba durante Sr. Prezidente PN nia vizita ba Angola, nia la'ós bá hasoru lideransa nasaun angolana maibé ba halo enkontru subsubar ho angolanas iha li'ur?

Tansá mak ita nia lider sira maioria monu ba eskándalu sira hanesan ne'e? Kari sira hanoin sira nia an ne Timor-Leste nia JFK ho Bill Clinton?

Hahahaeeeee loi......

17/08/2009

Gil Alves ba tiha ona iha ne'ebé?

Gil Alves tenta tau nia an iha nivel hanesan ho José Ramos-Horta ho Xanana Gusmão hanesan herói nasionál ba luta ukun-rasik-an. Maibé iha ema balu tuba rai metin hodi tau Gil Alves iha ninia fatin.

Gil Alves, heroi Referendum 1999?


Gil Alves, eis-portavós BRTT iha 1999 (haree iha ne'e) halo buat hotu-hotu atu hamoos ninia passadu nu'udár pro-autonomista hodi asume imajen foun, nu'udár heroi ba nasaun independente Timor-Leste.

Tama subar husi partidu ASDT hodi ikus mai sai ministru iha governu AMP. Agora helik iha ministru MTCI nia kotuk hodi sai heroi ba independénsia iha nivel José Ramos-Horta ho Xanana Gusmão nia sorin.

Ida ne'e mak Gil Alves nia propaganda iha Timor-Leste laran:

Ikus mai, tanba pressaun husi komunidade no polítiku AMP balu, Gil Alves sai moe no propaganda sira ne'e sira dada fali husi Dili laran.

Timor-Leste ho AMP halo traidór hotu-hotu sai heroi!!!

14/08/2009

FRETILIN: Conferensia Distrital Aileu

CONVITE HUSI FRETILIN

FRETILIN convida media tomak ba halo kobertura Conferencia Distrital
iha AILEU VILA
Loron: Sabado, 15 Agostu ho Domingu, 16 Agostu
Oras: Tuku 10 dadeer

BA INFRORMASAUN TAN FAVOR DERE BA FILOMENA ALMEIDA 727 0221

Husi DEPIM
FRETILIN
Dili, RDTL

11/08/2009

FRETILIN: Ukun nain labele abusa tan instituisaun independenti

Komunikadu ba Imprensa
Segunda, 10 Agostu 2009

Xefe bancada parlamentar FRETILIN nian iha Parlamentu Nasional, Sr. Aniceto Guterres, ohin ezigi ba governu de facto Xanana Gusmao nian atu retira deklarasoens neebe halo iha komunikadu ba imprensa, tuir neebe sira ataka Provedor direitus Humanus no Justisa nasaun nian tanba relatoriu neebe nia hakerek hatudu liman katak iha indikasoens korrupsaun no abuzu poder husi Ministra Justisa no Ministra Finansas.

“Bancada FRETILIN ezigi ba governu de facto atu husu deskulpa ba Provedor, ba ninia adjuntu sira no ninia staff tomak, tanba deklarasoens neebe fo sai husi governu nia porta voz Sr Agio Pereira iha loron 7 Agosto, hasoru sira hotu,” Sr Guterres dehan.

Sr Pereira nia deklarasoens, katak Provedor nia relatoriu “iha motivasaun politika” no la iha “meritu ka factus atu basea nia konklusoens” nee tama iha komunikadu ida ho titulu: “Provedor neebe atu sai ona fo sai relatoriu falsu.”

“Ami preokupa katak Sr. Pereria nia deklarasoens nee buka atu desacredita no tesik ain ba resultadu investigasaun Provedoria nian, no atu influensia investigasaun neebe atu tuir mai aban bain rua,” Guterres akuza.

Reportagem iha media iha semana liu ba dehan katak Provedor entrega relatoriu sanulu ba Ministeriu Publiku neebe rekomenda prosesu hasoru ofisiais publikus balun. “Maske ami seidauk iha detalhus tomak, ami rona katak iha mos rekomendasoens Ministeriu Publiku loke prosesu hasoru membru governu balun seluk. Laos deit Ministra rua nee. Iha fulan liu ba Presidenti Republika Dr. Jose Ramos Horta mos informa ona ba media katak nia husu Provedor investiga kazus balun neebe kona governu hanesan kazu fo’os MTCI nian,” temik Guterres.

“Ba ami nee klaru los katak Sr Pereira seidauk sani Provedor nia relatoriu. Relatoriu nee klean tebetebes, no baseadu ba documentus husi aporvisionamentu no kontratus. Provedoria foti mos deklarasoens husi membrus governu rasik hanesan Ministra sira, no fusnionarius sira. Relatoriu temik Ministra nia deklarasoens mos. Oinsa Sr Pereira bele kritika dehan fali la iha base factus? Nia sani ba relatoriu entaun nia bele hare katak realidade oin seluk duni,” nia dehan

Ida nee laos dalan uluk neebe Governu Xanana Gusmao nian ataka instituisaun independent ida tanba desizaun fo sai la tuir sira nia hakarak. Sr Pereira fo sai criticas ba publiku hasoru Tribunal Rekurusu bainhira tribunal nee deklara orsamentu geral estadu 2008 nian balun illegal no inkonstitusional.

“Bainhira sira nia ema iha Konselhu Superior Magistratura, no neebe mos Sekretariu Geral partidu CNRT nian, Dionisio Babo Soares hola medidas halo manipulasaun hasai Juiz Tribunal Rekursu Ivo Rosa, Sr Pereira apoia manipulasoens hirak nee, no hatudu momos nia la iha liu respeitu ba dotrina demokratika no konstitusional kona ba separasaun poderes no orgauns soberania hanesan ezekutivu, legislature no judisiariu,” Guterres dehan.

Desde 2006 mak Governu de facto ida nee publikamente ameasa jornalista sira tamba sira halo reportagem ba notisias neebe sira la gosta, no haruka Polisia uza gas matan atu halo repressaun ba estudante sira neebe halo demonstrasaun ho dame hasoru korrupsaun iha kampus universitariu.

Sr Pereira nia komunikadu ba imprensa dehan mos katak Provedor nee kandidatu FRETILIN nian no maioria FRETILIN mak hili nia iha Parlamentu nasional iha tempu neeba, nudar sira nia ema.

Nee la los. Realidade mak nee. Provedor nee hetan nomeasaun husi Parlamentu nasional iha tinan 2004 liu ho votos husi partidu opozisaun mos neebe uluk iha assentu iha uma fukun iha tempu neeba, laos deit FRETILIn mak vota ba nia. Nia terseiru candidatu depois de candidatu rua seluk la liu tamba la hetan consensus. Ikus liu nia mak hetan apoiu husi partidu oioin.

Sr Guterres dehan katak, “ Provedor uluk kedas nunka sees aan husi fo sai relatoriu neebe iha impaktu negative mos ba Governu FRETILIN iha tempu liu ba. Provedor no staff tomak iha Provedoria sempre halau sira nia knaar hatudu inparsialidade no independensia hodi tempu sira hetan tomada posse.

“Ami preokupa tebetebes katak Governu de facto nia atakes hasoru Provedoria Direitus Humanus no Justisa nee buka atu tesi sira nia ain no ba komissaun independenti ka orgaun inependenti sira seluk tuir mai. Ami hare hanesan avizu ida ba sira: ‘Imi labele hasoru ami.’ Nee ami hare hanesan ameasa ida ba Komissaun Anti Korrupsaun mos karik. Se KAK hamosu relatoriu hasoru sira aban bairua sira sei dehan saida karik? Karik sira sei buka atu hatama sira nia ema iha KAK atu halo tuir sira nia hakarak deit karik? Karik Ministeriu Publiku hasai prosesu hasoru membru governu de factu ruma entaun sira dei dehan Ministeriu Publiku ka Porkuradora Geral mos parsial no laos independenti karik? FRETILIn sei la husik situasaun nee mosu.

“Lei neebe harii KAK nee ita hotu iha uma fukun tenke iha orgulhu, tamba mosu husi resultadu ita hotu nia esforsu, hetan konsensu no hetan approvasaun ho unanimidade,” Guterres deklara. “KAK no lei nee sei servi Povu no Nasaun ho diak, maibe atu nunee duni, ita ukun nain hotu tenki hatudu respeitu total ba instituisaun sira nee no labele koalia arbiru deit ataka sira hanesan Sr Prereira halo foin dadauk bainhira nia hatan ba Porvedoria nia relatoriu.”

Guterres dehan katak Konstituisaun RDTL nian mak temi poder no funsaun ba Provedor nudar investigador independent no imparsial. Tanba nee ukun nain hotu tenke respeita nia estatutu konstitusional no legal no hatudu disiplina atu la halo deklarasoens hasoru sira. Sei lae ema nunka respeita instituisaun ida aban bainrua, entaun estadu de direitu demokratiku nunka lao ba oin iha ita nia rain.

Se presiza informasaun seluk tan dere ba Sr. Abrao Tilman, Ofisial Media bancada FRETILIN +670 734 5195

10/08/2009

Se Australia bele naok Timor, Tansa Xanana labele?


JORNAL DIARIO NACIONAL

PM Xanana Gusmao: Australia Naok Mina Labele Hakilar Kurupsaun iha TL


Dili, 10 Agostu 2009

Timor Leste (TL) sei la rende hadau malu petroliu ho Australia, tamba ne’e, Australia labele hakilar korupsaun iha Governu Aliansa Maioria Parlamentar (AMP) lideradu Primeiru Ministru (PM) Kay Rala Xanana Gusmão.

“Australia, Jornalista nain nen mate iha ne’e hakarak bosok tan, tamba sa?, tamba hakarak naok ita nia petroliu, ida ne’e mak Jornalista Australia hare mos ida ne’e, labele mai kritika no hakilar hau nia Governu, hau Xanana, hau dehan ona, labele hanoin katak, hau tauk, Jenerais Indonesia sira, sira funu ho hau mak sira sai hotu Jenerais, ami iha difikuldade makas iha tinan 24 nia laran, hau la rende, ne’ebe ho hadau malu petroliu mai hakilar hau nia Governu, ne’e hau dehan lalika boy, la hetan boy,”koalia ho lia siak, Xefi Governu Xanana Gusmão, Sesta (7/8) foin lalais ne’e, iha Bairo Sentral, Dili, relasiona ho media Australia balun ne’ebe publika PM Xanana fo projektu ba nia oan feto, ba sosa fos ninian.

Sublinha PM Xanana, ida ne’e (Xanana-Red) funu iha ailaran, Jenerais Indonesia sira sae hotu ona Jenerais, nia (Xanana-Red) mak nafatin.

“Tamba ne’e, hau aviza ba Jornalista Australiano sira labele bok hau nia Governu, iha tinan 24 nia laran, sira asina naok petroliu iha Timor Leste nian, e agora mai mak koalia bar-barak, hakarak dehan ita ne’e sai nafatin ema ne’ebe la serve, lae, ho hau lahalimar, dala ruma ita hamnasa ba malu, maibe ho Xanana lalika halimar, buat sira ne’e ba hau, ami mak ukun liu tiha,”dehan Xefi Governu AMP ne’e.

Xanana Gusmão haklaken, parte hotu bele koalia, nia sei la liga, tamba ninia objektivu ne’e ba povu no rai ida ne’e nia diak no futuru.

Nune’e, mos PM Xanana deklara liu tan, parte opozisaun FRETILIN mos bele hakilar nia Governu, hodi husu PM Xanana hasai Ministra Justisa Lucia Lobato no Ministra Finansas Emilia Pires tamba servisu ladun los ka iha indikasaun korupsaun, ida ne’e nia (Xanana-Red) la hakfodak ho akuzasaun.

“Hau rasik mos iha akuzasaun, hau favorese ida ne’e no ida ne’eba, hau la hakfodak, sese deit mak ponta hau nia membru Governu, hau tenki defende, hau dehan bebeik ona, se iha ona kazu konkretu ida tau iha Tribunal, e Tribunal aviza hanesan ne’e mai hau, o nia membru Governu ida iha problema hanesan ne’e mai hatan iha Tribunal, hau ba kaer Ministerio ida ne’e, ita bot ba responde hau mak kaer Ministeriu ida ne’e, prova dehan nia sala, hau bolu fali ema seluk, se prova dehan nia los, nia mai fali, e hau fila fali, e ida ne’e mak responsabilidade obrigasaun Xefi de ekipa, se pose hau rona ne’e korupsaun hau hasae, e ida ne’eba korupsaun, mais korupsaun saida, se ba hau rasik mos hau ba,”koalia PM Xanana Gusmão. J-2

09/08/2009

Gil Alves nia kroni?