Se los mak iha Maun Bot Taur Matan Ruak nia kotuk?
12/03/2012
10/12/2011
Iha Timor ema traidór sira mak sae kareta mewah
Ne'e mak Antonio Aitahan Matak hatete ba Presidente Horta wainhira nia simu ninia medalha rekomendasaun.
Aitahan Matak dehan:
"Iha pais nebe deit, numeru um maka veteranus no numeru dois maka Lei, maibe iha Timor Leste nian ,ne'e kontrariu fali.veteranus balun liman la iha, ain tohar no balun lao labele, la hetan buat ida ba sira nia moris, ema traidor sira mak lori demokrasia mai kuda iha ne'e hodi aproveita,sae Kareta mewah deit" Tahan Matak hateten."
Ministru de facto AMP Gil Alves rona ida ne'e ka lae?
03/12/2011
Chris Samson tama Hotel Becora tinan 3
Tribunal akuza nia falsifika ninia dokumentus atu bele hela iha Timor. Agora nia ba toba iha Hotel Becora to tinan 3.
Cristopher Henry Samson, mai husi nebe los? Ema Bobonaro ka ema Nigeria?
30/11/2011
Ministru Fos Karun
Ministru de facto ex-BRTT pro-otonomi Gil Alves hetan tratamentu makas husi populasaun iha loron Independencia RDTL ba dala 36 tanba halo KKN makas no hasae folin fos no fo terus ba Timor oan sira.
Depois Gil Alves hatan nune:
"Hau husu ba ita bot sira hanesan Timor oan atu tau an iha fatin hodi nune’e ita bele hatudu ba nasaun sira seluk, liliu ba nasaun Vizinhu Indonesia katak, ita mos bele."
Sim Timor oan mos bele, tan ne mak ohin loron Timor-Leste hodi hetan ukun rasik an no sai nasaun independente. Tinan oin mai, Timor oan sira sei hatudu nafatin katak Timor oan mos bele hodi hatun tiha pro-otonomi BRTT sira hanesan Gil Alves.
Husi Timor Post, via Timor Hau Nia Doben.
Depois Gil Alves hatan nune:
"Hau husu ba ita bot sira hanesan Timor oan atu tau an iha fatin hodi nune’e ita bele hatudu ba nasaun sira seluk, liliu ba nasaun Vizinhu Indonesia katak, ita mos bele."
Sim Timor oan mos bele, tan ne mak ohin loron Timor-Leste hodi hetan ukun rasik an no sai nasaun independente. Tinan oin mai, Timor oan sira sei hatudu nafatin katak Timor oan mos bele hodi hatun tiha pro-otonomi BRTT sira hanesan Gil Alves.
Husi Timor Post, via Timor Hau Nia Doben.
29/11/2011
Sala teknika bot liu mak fo fali SEEAU ba Januario Pereira
Jornal Timor Post
Tersa-feira, 29 Novembru 2011
Sentru Eletrika Hera
"Domingu Inagura, Segunda Ahi Mate"
Eletrisidade kontinua mate lakan iha segunda horsehik maske Prezidenti da Republika Dr. Ramos Horta inagura Sentru Eletrika Hera iha Palasiu Governu, Domingu (27/11) kalan.
Segunda horseik iha tuku 08:00 dader otl, eletrisidade parte Kaikoli, Becora no fatin barak tan mate kuaze oras ba oras nia laran maka foin lakan hikas lakleur mate fali.
Aliende neé populasaun Suku hera kuaze maioria neébe vizinu ba Sentru Eletrika deit mos iha kalan inagurasaun neé tur iha nakukun laran deit, la asesu eletrisidade, tanba neé Xefe Suku Hera Pedro sente tristi tamba tuir lolos Suku Hera mak sai espesial iha kalan lansamentu neé, maibe lakonsege.
Nuneé, mos distritu Manatutu neébe tama iha kosta norte mos toó agora ahi seidauk lakan iha oras 24 nia laran tuir promesa PM xanana Gusmao no sekretariu Estadu Eletrisidade januariu Pereira.
Ba kestaun SEEAU Januario Pareira hateten katak, kona ba ahi neébe iha fatin balun no distritu balun seidauk lakan oras 24 nia laran, tamba, tuir nia katak failansu tekniku no nia garante ahi sei lakan tuir promesa maibe sei lakan tuir faze pur faze.
Tersa-feira, 29 Novembru 2011
Sentru Eletrika Hera
"Domingu Inagura, Segunda Ahi Mate"
Eletrisidade kontinua mate lakan iha segunda horsehik maske Prezidenti da Republika Dr. Ramos Horta inagura Sentru Eletrika Hera iha Palasiu Governu, Domingu (27/11) kalan.
Segunda horseik iha tuku 08:00 dader otl, eletrisidade parte Kaikoli, Becora no fatin barak tan mate kuaze oras ba oras nia laran maka foin lakan hikas lakleur mate fali.
Aliende neé populasaun Suku hera kuaze maioria neébe vizinu ba Sentru Eletrika deit mos iha kalan inagurasaun neé tur iha nakukun laran deit, la asesu eletrisidade, tanba neé Xefe Suku Hera Pedro sente tristi tamba tuir lolos Suku Hera mak sai espesial iha kalan lansamentu neé, maibe lakonsege.
Nuneé, mos distritu Manatutu neébe tama iha kosta norte mos toó agora ahi seidauk lakan iha oras 24 nia laran tuir promesa PM xanana Gusmao no sekretariu Estadu Eletrisidade januariu Pereira.
Ba kestaun SEEAU Januario Pareira hateten katak, kona ba ahi neébe iha fatin balun no distritu balun seidauk lakan oras 24 nia laran, tamba, tuir nia katak failansu tekniku no nia garante ahi sei lakan tuir promesa maibe sei lakan tuir faze pur faze.
Ahi Lakan Provizóriu...
28/11/2011
26/11/2011
Gil Alves ho Joe Gonçalves hadau malu projetu, povu kiak sai vitima
Joaniana esplika liu tan katak, Planu dezenvolvimentu hodi harii merkadu tradisional iha rai laran, ida ne'e sai fali projeitu ida, tamba realidade Ministeriu rua ne'e hadau malu, ida ne'e mak problema loloos, loloos Ministeriu rua ne'e lamerese atu hadau malu ba planu ne'e.
Diak liu hein governu foun iha 2012
Populasaun iha suco Bahamori, Venilale lamenta ho sira nia kondisaun moris e governo de facto AMP nebe la tau matan durante tinan lima iha governu. Solusaun? Hein fali ba governu foun. Sira laiha ona konfiansa ba Governu de facto Sr Jose Alexandre Gusmao nian.
19/11/2011
01/09/2011
PM de facto, Sr. Jose Alexandre Gusmao bosok se los?
JAG foin daudauk ba halo konsolidasaun partidu CNRT iha Oecusse. Hanesan festa hothotu, partidu CNRT selu ema atu atende. Barak liu mak ba nonton festa, ituan mak liu mak fo laran ba JAG ho ninia partidu.
Komik liu mak JAG ba bosok Oecussi oan sira nune, tuir reportagen husi CJITL:
JAG ho partidu CNRT atu sapu rata iha eleisaun 2012 ka povu mak atu sapu rata sira ho sira nia kroni korruptor sira?
Mak ita hareeeee............
Komik liu mak JAG ba bosok Oecussi oan sira nune, tuir reportagen husi CJITL:
Xanana informa katak CNRT mosu atu rezolve povu nia ejijensia hanesan problema Estrada, uma, ahi la iha, bee la iha, eskola dook, klinika la iha no seluk tan.Depois husi kotuk tiu katuas ida hatan ho lian Atoni dehan,
"be tinan 5 imi kaer governu ne nusa mak la halo?"Depois sira komesa simu malu hodi dehan:
Tinan lima (5) gasta osan juta ba juta mos ami la hare buat ida. Imi iha Dili mak sae kareta Pajero ho Prado bobot. Sosa uma bobot iha Jawa. Sai rimu ba bebeik. Ami povu kik ne tinan lima (5) nia laran nein iskola diak ida mos ami hetan. Eletrik mos laiha sa tan iha Oecusse. Estrada ida laiha. Ro Nakroma mos kadang lao kadang la lao depois imi tula fali ami iha truk sampah hodi lori ami mai Oecusse. Emi moras be ami moruk ida laiha ba Dili mos dok. Agora senor Sanana hakarak tan tinan 5 atu halo saida nian? Pfuiiii........Ho hatan malu ne, derepenti ema partidu CNRT nian mai tama tiha klaran hodi komesa hakilar tiu ho tia sira ne.
JAG ho partidu CNRT atu sapu rata iha eleisaun 2012 ka povu mak atu sapu rata sira ho sira nia kroni korruptor sira?
Mak ita hareeeee............
18/08/2011
17/08/2011
14/08/2011
Papito Monteiro, uluk naok ten, agora mos naokten nafatin
![]() |
| SMS husi Bali fo hatene Lucia Lobato kona ba Papito naok telemovel |
Se mak la konhese Papito Monteiro, eis Secretario de Estado ba Asuntu Naok Telemovel AMP, bele hare nia istória iha ne. Papito Monteiro naok ema nia telemovel iha Bali. Polisia Indonesia kaer nia hatama iha sela, AMP hetan moe bot. Papito to iha Dili, AMP hasai kedas nia tanba moe bot. Ikus mai Papito Monteiro hetan bolsa ba estuda tan iha Jawa. Ba estuda to eskandalu ne ema haluha tiha mak fila. Papito fila mai nia sai fali asesor ba Joe Gonçalves, MED. Ida ne’e mak JAG nia maneira atu selu naok ten sira, naok 5 sen sai, maibe naok liu 5 sen haruka ba estuda para sai ahli naokten bot liu fali.
Klaru! Buat sira ne Papito la temi iha ninia artigu.
AVIZU: Kuidadu mak imi nia telemovel deit!!!
03/08/2011
Xanana: Avelino Coelho sosa kadeira ba eleisaun 2012
Ida ne notisia mak hatun iha jornal Timor Pos ohin (03/08/11). Xanana abertamente akuza Avelino Coelho, presidente PST, hakiak clientelismo atu prepara an ba eleisaun 2012. Kestaun fahe solar painel atu sosa votus ne hanesan open secret ida. Ema hothotu hare momos hela maibe tanba sira mak kaer ukun be laiha ema ida mak bele halo buat ruma. Ema koalia dehan sira fahe deit sasan ho osan ba sira nia maluk, sira hatan dehan se iha evidencia lori ba tribunal. Depois de lori ba tribunal, sira dehan tribunal nia desizaun ne la independente no tendensius e sira la halo abdese desizaun tribunal nian. Entaun ita husu deit atu sira nia maun bot, JAG, mak hare rasik ba. Agora JAG mos loke matan. Karik Avelino Coelho konsege liu sosa simpatia husi povu kompara ho maun bot JAG ho CNRT? Entaun katuas JAG hakfodak, hakilar, komesa tebe rai.
Saida mak sei sau husi ne? ZERO!
Ida ne hanesan asu fuik sira iha manu luhan. Sira hatenu e tata malu atu hadau malu nan manu ho mantolun. Manu sira iha manu luhan hein deit atu loron sae lalais hodi luhan nain sai mai atu duni asu fuik naok ten seira ne. Loron sei sae iha eleisaun 2012 i luhan nain mak povu nebe sei ba vota hodi tebe sai hotu asu fuik naok ten sira ne husi manu luhan.
Maibe interesante atu observa iha loron hirak mai ne.
JAG bolu Avelino Coelho corrupto, hakiak clientelismo. Ida ne insultu bot ida ba Avelino Coelho nia pessoa. Se Avelino Coelho ema ida ho integridade ituan, iha moe, iha harga diri, nia se la simu JAG nia liafuan ne. Nia sei hatan hodi defende nia an. Se nia defende nia an hodi dezmente JAG nia liafuan, ne automaticamente nia dun dehan JAG ema bosok ten, ema laran at, ema ida mak buka estraga deit saida mak Avelino Coelho servisu todan hodi harii.
Se karik Avelino Coelho desmente JAG nia liafuan, karik JAG iha konsiensia atu simu Avelino Coelho nia liafuan? JAG ne ema bosok ten, ema laran at ida hanesan Avelino Coelho sujere ka? Imagina deit durante enkontru iha Conselho dos Ministros, saida mak sira JAG ho Coelho koalia ba malu?
Interesante. Los ka lae?
Tuir fali, JAG mos tenke buka defende ninia imajen nudar ema ida mak hakarak governa nasaun lulik Timor-Leste ho onestu no laran tomak. JAG hatete ona katak Avelino Coelho enves de servi nasaun, nia servi fali ninia interese privadu. Nia buka mak oinsa atu manan kadeira iha eleisaun 2012. Ohin nia uza estadu nia osan hodi fahe painel solar, aban (red: 2012) nia hetan votus ba PST. PST manan, Avelino hetan kadeira. Tuir JAG, Avelino Coelho laos ema ida mak iha intensaun diak ba nasaun lulik ida ne, maibe iha deit mak intensaun ba ninia diak mesak. Se mak hakarak ema ida hanesan Avelino Coelho atu servisu ba nia? Tuir JAG nia retorika baibain nian ita hare katak JAG lakohi ema hanesan Avelino Coelho iha ninia equipa.
Entaun, se JAG ne ema ida iha duni intensaun diak ba nasaun lulik ida ne, saida mak nia tenke halo ba Avelino Coelho? Claro! Hasai nia husi governu hodi tau fali ema seluk nebe iha intensaun diak atu servi nasaun lulik ne. Laiha tan dalan seluk. Se JAG la foti asaun ruma apropriadu ba hahalok aat hanesan Avelino Coelho halo ne, ida ne iha ninia signifikadu barak, nakloke ba interpretasaun oioin, inklui:
1. JAG koalia mak barak hanesan tambor mamuk
2. JAG mos naok hotu tamba ne mak nia tauk hasai Avelino Coelho karik Coelho loke JAG nia segredu
3. JAG nia karir politika depende ba Avelino Coelho
4. JAG laiha intensaun diak ba nasaun lulik Timor-Leste ne hodi tau mak naokten sira atu ukun nasaun ida ne
5. Etc.
Ema balu dehan JAG ke'e raikuak atu hakoi ninia kompetitor sira liuliu sira mak iha AMP laran. Maibe ida ne argumentu ida ladun forti tamba povu normalmente hare ba JAG nudar chave. Povu hatene katak maun bot JAG mak iha poder atu hatun, hasae se-se deit nia hakarak. Se naokten ho koruptor sira kontinua iha governu laran ne tamba JAG mak hakarak duni. Se JAG hakarak fali naokten ho korruptor sira iha governu laran, inklui autonomista sira, sa ema ida mak JAG representa? Normalmente ema dehan, se mak ajuda ahu-nain ida, nia mos ahu-nain hotu! Se JAG ajuda korruptor, naokten ho autonomista sira atu naok, entaun JAG mos korruptor, naokten e a.... Para deit iha ne karik.
Saida mak sei sau husi ne? ZERO!
Ida ne hanesan asu fuik sira iha manu luhan. Sira hatenu e tata malu atu hadau malu nan manu ho mantolun. Manu sira iha manu luhan hein deit atu loron sae lalais hodi luhan nain sai mai atu duni asu fuik naok ten seira ne. Loron sei sae iha eleisaun 2012 i luhan nain mak povu nebe sei ba vota hodi tebe sai hotu asu fuik naok ten sira ne husi manu luhan.
Maibe interesante atu observa iha loron hirak mai ne.
JAG bolu Avelino Coelho corrupto, hakiak clientelismo. Ida ne insultu bot ida ba Avelino Coelho nia pessoa. Se Avelino Coelho ema ida ho integridade ituan, iha moe, iha harga diri, nia se la simu JAG nia liafuan ne. Nia sei hatan hodi defende nia an. Se nia defende nia an hodi dezmente JAG nia liafuan, ne automaticamente nia dun dehan JAG ema bosok ten, ema laran at, ema ida mak buka estraga deit saida mak Avelino Coelho servisu todan hodi harii.
Se karik Avelino Coelho desmente JAG nia liafuan, karik JAG iha konsiensia atu simu Avelino Coelho nia liafuan? JAG ne ema bosok ten, ema laran at ida hanesan Avelino Coelho sujere ka? Imagina deit durante enkontru iha Conselho dos Ministros, saida mak sira JAG ho Coelho koalia ba malu?
Interesante. Los ka lae?
Tuir fali, JAG mos tenke buka defende ninia imajen nudar ema ida mak hakarak governa nasaun lulik Timor-Leste ho onestu no laran tomak. JAG hatete ona katak Avelino Coelho enves de servi nasaun, nia servi fali ninia interese privadu. Nia buka mak oinsa atu manan kadeira iha eleisaun 2012. Ohin nia uza estadu nia osan hodi fahe painel solar, aban (red: 2012) nia hetan votus ba PST. PST manan, Avelino hetan kadeira. Tuir JAG, Avelino Coelho laos ema ida mak iha intensaun diak ba nasaun lulik ida ne, maibe iha deit mak intensaun ba ninia diak mesak. Se mak hakarak ema ida hanesan Avelino Coelho atu servisu ba nia? Tuir JAG nia retorika baibain nian ita hare katak JAG lakohi ema hanesan Avelino Coelho iha ninia equipa.
Entaun, se JAG ne ema ida iha duni intensaun diak ba nasaun lulik ida ne, saida mak nia tenke halo ba Avelino Coelho? Claro! Hasai nia husi governu hodi tau fali ema seluk nebe iha intensaun diak atu servi nasaun lulik ne. Laiha tan dalan seluk. Se JAG la foti asaun ruma apropriadu ba hahalok aat hanesan Avelino Coelho halo ne, ida ne iha ninia signifikadu barak, nakloke ba interpretasaun oioin, inklui:
1. JAG koalia mak barak hanesan tambor mamuk
2. JAG mos naok hotu tamba ne mak nia tauk hasai Avelino Coelho karik Coelho loke JAG nia segredu
3. JAG nia karir politika depende ba Avelino Coelho
4. JAG laiha intensaun diak ba nasaun lulik Timor-Leste ne hodi tau mak naokten sira atu ukun nasaun ida ne
5. Etc.
Ema balu dehan JAG ke'e raikuak atu hakoi ninia kompetitor sira liuliu sira mak iha AMP laran. Maibe ida ne argumentu ida ladun forti tamba povu normalmente hare ba JAG nudar chave. Povu hatene katak maun bot JAG mak iha poder atu hatun, hasae se-se deit nia hakarak. Se naokten ho koruptor sira kontinua iha governu laran ne tamba JAG mak hakarak duni. Se JAG hakarak fali naokten ho korruptor sira iha governu laran, inklui autonomista sira, sa ema ida mak JAG representa? Normalmente ema dehan, se mak ajuda ahu-nain ida, nia mos ahu-nain hotu! Se JAG ajuda korruptor, naokten ho autonomista sira atu naok, entaun JAG mos korruptor, naokten e a.... Para deit iha ne karik.
13/07/2011
Pedro Maya: Membru CNRT husi Atambua mai halo problema iha Comoro
Foin daudauk ami simu informasaun husi leitor balu kona ba Pedro Maya:
"Se mak Pedro Maia (Maya)? Ninia kartaun militante CNRT no licensa kaer motor/kareta husi Atambua Indonesia monu bainhira nia halai lakon tamba tuda malu ho estudantes husi escola SMA besik CCF iha Comoro. Militante FRETILIN ida mak hetan no fo copia mai hau. Tuir info, ema nee tuda malu bebeik ho estudante sira no besik CCF bebeik. Tamba sa no tamba sa mak sempre besik CCF? Ema runa konhese nia ka? Se konhese fo hatene ba PNTL. Tamba sa mak ema ida neebe biasa hela iha Indonesia mai fali halo buat hirak nee iha Dili?"
Pedro Maya nia SIM hatudu katak nia husi Atambua, Indonesia. Maibe ikus mai ne nia halo problema barak iha besik sede FRETILIN iha Comoro.
Se mak Pedro Maya? Nia hakarak saida?
"Se mak Pedro Maia (Maya)? Ninia kartaun militante CNRT no licensa kaer motor/kareta husi Atambua Indonesia monu bainhira nia halai lakon tamba tuda malu ho estudantes husi escola SMA besik CCF iha Comoro. Militante FRETILIN ida mak hetan no fo copia mai hau. Tuir info, ema nee tuda malu bebeik ho estudante sira no besik CCF bebeik. Tamba sa no tamba sa mak sempre besik CCF? Ema runa konhese nia ka? Se konhese fo hatene ba PNTL. Tamba sa mak ema ida neebe biasa hela iha Indonesia mai fali halo buat hirak nee iha Dili?"
Pedro Maya nia SIM hatudu katak nia husi Atambua, Indonesia. Maibe ikus mai ne nia halo problema barak iha besik sede FRETILIN iha Comoro.
![]() |
| SIM husi Indonesia |
Pedro Maya mos kaer kartaun CNRT nudar militante ho asinatura husi Dionisio Sorase Babo, secretario geral partidu CNRT. Pedro Maya miliante ho nomor 00755382.
![]() |
| Kartaun militante CNRT (oin) |
![]() |
| Kartaun militante CNRT (kotuk) |
![]() |
| Kartaun nebe ami simu. Click para hare versaun bot nian. |
09/07/2011
TS: MTCI Gil Alves halo Ms World sai Ms Rich ($300,000)
Senhora Caroline Pemberton, eis Miss World no mós Miss Austrália agora sai Miss Rich (riku) tanba Ministru Gil Alves ajuda nia manan kontratu husi governu Timor-Leste ho valór $300,000 USD. Kontratu ne'e mai husi governu nasaun ida kiak liu iha Asia. Atu halo saida? Atu prodús video oan ida ho servisu advokasia sira seluk.
(Reportagem kompletu husi Tempo Semanal iha lian inglés)
(Reportagem kompletu husi Tempo Semanal iha lian inglés)
Miss Pemberton amigu íntimu ho Presidente Jose Ramos-Horta tuir Miss Pemberton nia deklarasaun rasik iha jornál ida iha Australia.
Diskusaun ba kazu ida ne bele hare iha link ida ne'e. Dokumentu ba kontratu ne'e bele asesu iha ne'e.
28/06/2011
"2011 Tinan Infraestrutura, AMP Kanta Deit"
CJITL Flash, Relasiona ho problema Estrada ne’ebe durante ne’e sai preoukupasaun ba publiku, liu husi plenaria segunda feira foin lalais ne’e, Bankada Fretilin halo kritika maka’as ba implementasaun programa iha area infrasturtura.
Kontinua...
Derrota bot ba grupu Maubocy/Mudansa
Maske ema ida la rona ona Vicente Maubocy ho ninia grupu Mudansa (grupu halibur ema frustradu husi FRETILIN tamba la hetan kadeira, projectos ou privilegios sira seluk), Maubocy kontinua koalia ho hakerek iha blog no mos jornal atu hadau FRETILIN. Tarefa imposivel ida, hanesan buka fali daun tohar iha natar laran. Maubocy ho ninia kolega sira seluk nia karakter mos halo ema barak la konfia ona sira (haree Maubocy nia istoria no mos Hercio Campos ho Gui Campos).
Foin daudauk, Tribunal de Recurso hatun desizaun ida nebe destroi Mudansa sira nia mehi total. Derrota bot ida ba sira. Grupu Mudansa labele uza naran ho atributu FRETILIN nian hodi lohi povu atu fo fiar ba sira tanba sira laos no la reprezenta FRETILIN.
Foin daudauk, Tribunal de Recurso hatun desizaun ida nebe destroi Mudansa sira nia mehi total. Derrota bot ida ba sira. Grupu Mudansa labele uza naran ho atributu FRETILIN nian hodi lohi povu atu fo fiar ba sira tanba sira laos no la reprezenta FRETILIN.
JAG laiha korazen
Estanislau da Silva dehan los: JAG laiha korajen atu hasai ninia ministru korruptor. Tanba sa? Tanba JAG depende ba ministru koruptor sira atu mantein ninia kadeira PM. Ironis tebtebes. Uluk JAG depende ba Povu Maubere atu subar husi bapa sira. Ikus ne JAG depende ba korruptor sira. Ema sira naok barak demais ate sira nia maluk mos hakribi hotu (maling teriak maling).
Afinal JAG nia moris ne depende ba ema seluk hotu. Tan ne ita bele dehan JAG nia sucsesu ne laos ninia obra, maibe ema seluk nia obra. Ohin loron, atu kaer metin kadeira, JAG fa'an nasaun Timor-Leste ho Povu Maubere nia moris ba ema korruptores sira (hare ezemplu ida ne'e)!
Afinal JAG nia liafuan famozu "naok 5 sen sai", ida ne so garganta deit atu hatudu ba povu nia mak manda. Maibe iha kotuk, korruptores, milisia pro autonomia ho bapa sira mak kaer kuda talin.
Afinal JAG nia moris ne depende ba ema seluk hotu. Tan ne ita bele dehan JAG nia sucsesu ne laos ninia obra, maibe ema seluk nia obra. Ohin loron, atu kaer metin kadeira, JAG fa'an nasaun Timor-Leste ho Povu Maubere nia moris ba ema korruptores sira (hare ezemplu ida ne'e)!
Afinal JAG nia liafuan famozu "naok 5 sen sai", ida ne so garganta deit atu hatudu ba povu nia mak manda. Maibe iha kotuk, korruptores, milisia pro autonomia ho bapa sira mak kaer kuda talin.
27/06/2011
Simu tiha ona osan bot, sei fan tan kareta estadu nian. AMP naok la para!
Istoria ne involve Jacinto Rigoberto ho Anito Matos. Rigoberto kaer kargu sekretariu de estado ba dezastres naturais e Anito Matos uluk sai juru kampanye ba JAG ho CNRT. Ikus mai hetan kargu iha AMP. Sira nain rua halo parte iha eskema klientelismo "patraun-kliente". Patraun mak JAG. Nudar kliente, sira nain rua servisu hodi patraun JAG hetan kadeira. Depois patraun JAG selu sira ho kadeira iha governu AMP. Maibe karik kadeira ho osan ne la to? Tan ne mak sira sei fan tan kareta estadu nia. Ida ne mak karakter governu husi maun bot JAG, nebe moris husi dekadensia JAG nian rasik nudar lider karismatiku. Agora sai fali lider korruptor ho naok ten nian!
Jornal Tempu Semanal
Tersa- feira, 21 Junhu 2010
Fa’an karreta Governu, Secretariu Estadu Rigorberto fase liman.
Karreta Governu ho numeru xapa matrikula 17-476 TLS ne’ebe hetan doasaun husi International Organization for Migration (IOM) fa’an tutan husi Antonio Anito Matos ba Carolino Da Costa hola fila fali ona. Hafoin Jornal Tempu Semanal identifika no fo sai ba públiku katak, Xefe Gabinete Secretariu Estadu Asistencia Sosial no Dezaster Naturais (SEASDN) fa’an.
Liu loron hirak nia laran kareta ne’e sosa fila fali husi SEASDN. Agora daudauk kareta ne’e para hela iha Gabinete SEASDN. Kareta Governu ne’e antes ne’e Anito Matos fa’a ho presu US$ 4. 700 ba ema ida ho naran Carolino, maibe hafoin kareta ne’e sai problema Anito Matos sosa fali husi Carolino da Costa ho presu US$ 11.000. maibe to’o agora kareta ne’e foin mak selu US$ 4.600. Tamba ne’e Carolino agora dau-daun sei prende hela Anito Matos nia karreta privadu nu’udar garantia.
Jornal Tempu Semanal
Tersa- feira, 21 Junhu 2010
Fa’an karreta Governu, Secretariu Estadu Rigorberto fase liman.
Karreta Governu ho numeru xapa matrikula 17-476 TLS ne’ebe hetan doasaun husi International Organization for Migration (IOM) fa’an tutan husi Antonio Anito Matos ba Carolino Da Costa hola fila fali ona. Hafoin Jornal Tempu Semanal identifika no fo sai ba públiku katak, Xefe Gabinete Secretariu Estadu Asistencia Sosial no Dezaster Naturais (SEASDN) fa’an.
Liu loron hirak nia laran kareta ne’e sosa fila fali husi SEASDN. Agora daudauk kareta ne’e para hela iha Gabinete SEASDN. Kareta Governu ne’e antes ne’e Anito Matos fa’a ho presu US$ 4. 700 ba ema ida ho naran Carolino, maibe hafoin kareta ne’e sai problema Anito Matos sosa fali husi Carolino da Costa ho presu US$ 11.000. maibe to’o agora kareta ne’e foin mak selu US$ 4.600. Tamba ne’e Carolino agora dau-daun sei prende hela Anito Matos nia karreta privadu nu’udar garantia.
25/06/2011
19/06/2011
17/06/2011
Foto: Bispo Baucau, Dom Basilio, ho lideransa FRETILIN iha Uatulari
![]() |
| Husi karuk: Lu Olo, Mari Alkatiri ho Bispo D. Basilio do Nascimento |
Durante tempu governasaun AMP, igreja Katólika mós hadok an husi JAG ho AMP tanba governasaun ne'e la lori benefísiu ruma maibé haburas mak korrupsaun ho nepotismo. Bispo D. Basilio rasik lamenta bebeik tanba dezenvolvimentu nebe la lao maske JAG gasta osan makas tinan tinan. Foin daudauk Bispo D. Basilio mos apoia Dr. Mari Alkatiri ba presidente RDTL karik Dr. Mari Alkatiri kandidata nia an. Parese dezentendimentu entre igreja Katólika ho FRETILIN husi 2005 ne'e agora lakon hotu ona ho diálogu entre instituisaun historika nain rua ne. FRETILIN ho igreja Katolika Timor-Leste iha objetivu ida deit: Hadia povu nia moris iha tempu ukun rasik an.
FRETILIN halo konsolidasaun iha Atabae
Francisco Guterres "Lu OLO", Presidente FRETILIN durante diskursu ba militante FRETILIN iha Atabae, distritu Bobonaro.
15/06/2011
Konferensia distrital FRETILIN iha Baucau (video)
Bele hare video husi link ne'e.
Talik Reis, Saudoso Vicente Reis "Bieki Sahe" nia oan mane, mak kordenador distritu Baucau nian.
Talik joven asuwain ida nebe servisu makas ho joven sira iha baze iha territoriu tomak.
![]() |
| Talik Reis, kordenador FRETILIN distritu Baucau. |
Talik joven asuwain ida nebe servisu makas ho joven sira iha baze iha territoriu tomak.
JAG inkompetente, osan povu nian gasta arbiru laiha rezultadu
Ohin loron ita lao iha fatin hotuhotu ita hare JAG nia obra nebe nia ho deputadu AMP sira sai orguilhu makas: merkadu fatin. Ita mos nota katak dezde merkadu sira ne hari, to ohin loron fatin ne kontinua foun. Laiha estragus ruma, tinta sei mutin nafatin, foer ida laiha. Dalaruma ita hare mak bibi ba toba halimar iha neba. Tansa mak merkadu fatin sira ne foun? Tamba ema ida la uza.
Loos duni. Dezde JAG hari uma sira ne, laiha ema ida mak uza. Tansa? Tanba uma sira ne halo la liu husi estudu ida kona ba saida mak povu sira hakarak. Uma sira ne la korresponde ba povu nia nesesidade tan ne mak uma sira ne abandonadu. Se nune, uma merkadu sira ne halo para saida? Claro! Halo tamba JAG, AMP ho sira nia kroni gosta simu proyek. Hari uma ne ida, sempre iha rendimentu ba ema ida. Se mak hetan rendimentu ne? Governu AMP nia kliente sira. Povu presiza infrastrutura nebe funsiona hodi halo sira nia atividade atu bele hadia sira nia moris, maibe governu nia solusaun mak hamosu proyek hodi fahe ba malu.
Hari mini merkadu nebe la funsiona fo konsekuensia at ba nasaun. Primeiru mak osan nebe gasta saugati deit hanesan fali Timor-Leste ne nasaun riku bot ho osan. Sorti ita nian, ita iha netik rendimentu husi mina rai iha tasi laran. Se laiha karik, oras ne ita sai nasaun ida ho divida bot. Maibe ita nia mina rai ne laos suli rohan laek. Loron ida ita nia mina rai sei hotu. Kuandu loron ne to'o, saida mak sei akontese? Ita sei kiak nafatin maibe claro, ema sira nebe hetan benefisiu husi JAG ho AMP nia servisu ne mak sei sai riku matak.
Imagina deit, merkadu ne ida halo ho osan hira? Imajina governu fo $20.000 ba hari mini merkadu ida iha kadak sub-distritu. Maibe ida kaer proyek ne hatama hotu $15.000 ba bolsu. Iha Timor laran iha sub distritu 64. Se ita halo kalkulu didiak ita hare katak Timor tomak lakon osan $1.280.000 dolares americanos. $960.000 tama hotu ba kroni sira nia bolsu ho $320.000 lakon hotu ho mini merkadu sira ne tamba ema ida la uza. Osa barak tebtebes!
Iha Dili laran deit ita bele hare kedas osan hira mak tama hotu ba raikuak sein lori benefisiu ruma ba komunidade. Iha areia Metiaut nian uma be ministru de facto Joe Goncalves halo dehan atu fan ikan, ikus ne bibi ho fahi halo fali ba sira nia fatin hasoru malu.
Ida tan mak merkadu Taibessi. Dezde hari iha tinan 3 kotuk to ohin laiha ema ida mak uza. Dut mak bot ba bebeik maibe laiha actividades (sani notisia kona ba merkadu Taibessi husi Radio Liberdade).
Tuir kordenador merkadu Taibessi nian, governu gasta orsamentu povu nian sein iha planu atu lori rezultadu ba povu. Marcos Freitas dehan, “gasta orsamento povo nia governu tenki iha planu no mos tenki iha resultado ne’ebe diak ba povu. Merkadu hanesan fatin importante ba povu ki’ik sira hodi hasae ekonomia.'
Saida tan mak ita bele koalia kona ba governu nebe JAG lidera? Governu inkompetente, laiha planu, laiha vizaun maibe iha deit mak ambisaun atu hariku sira nia an ho sira nia klientes. "Tinan infrastrutura" sai fali ba tinan korrupsaun.
Ikus ne JAG foin komesa rekonhese ninia inkompetensia maibe nia fo sala nia an. Nia dun fali ba ninia ministru sira mak naok osan husi estadu. Maibe JAG la brani hasai ninia ministru naok ten sira ne tamba ministru sira ne naok ho JAG nia bensaun. Se ministru sira ne tama Hotel Becora, karik JAG mos tenki tuir hotu nudar ema kriminal.
Maibe iha tinan 2012 Povu sei fo julgamentu ba JAG ho ninia kroni sira. Uma sira nebe JAG hari tenke rehabilita fali hodi fo benefisiu ba Povu. Nasaun RDTL tomak tenki hetan rehabilitasaun hodi hamos nia an husi KKN nia abut nebe JAG kuda halo buras.
Ita hein...
![]() |
| Mini merkadu iha Tutuala, tinan ida ona laiha ema uza! |
Hari mini merkadu nebe la funsiona fo konsekuensia at ba nasaun. Primeiru mak osan nebe gasta saugati deit hanesan fali Timor-Leste ne nasaun riku bot ho osan. Sorti ita nian, ita iha netik rendimentu husi mina rai iha tasi laran. Se laiha karik, oras ne ita sai nasaun ida ho divida bot. Maibe ita nia mina rai ne laos suli rohan laek. Loron ida ita nia mina rai sei hotu. Kuandu loron ne to'o, saida mak sei akontese? Ita sei kiak nafatin maibe claro, ema sira nebe hetan benefisiu husi JAG ho AMP nia servisu ne mak sei sai riku matak.
Imagina deit, merkadu ne ida halo ho osan hira? Imajina governu fo $20.000 ba hari mini merkadu ida iha kadak sub-distritu. Maibe ida kaer proyek ne hatama hotu $15.000 ba bolsu. Iha Timor laran iha sub distritu 64. Se ita halo kalkulu didiak ita hare katak Timor tomak lakon osan $1.280.000 dolares americanos. $960.000 tama hotu ba kroni sira nia bolsu ho $320.000 lakon hotu ho mini merkadu sira ne tamba ema ida la uza. Osa barak tebtebes!
Iha Dili laran deit ita bele hare kedas osan hira mak tama hotu ba raikuak sein lori benefisiu ruma ba komunidade. Iha areia Metiaut nian uma be ministru de facto Joe Goncalves halo dehan atu fan ikan, ikus ne bibi ho fahi halo fali ba sira nia fatin hasoru malu.
![]() |
| Merkadu fan ikan iha Metiaut. Abandonado. |
![]() |
| Merkadu Taibessi. Abandonadu. |
Saida tan mak ita bele koalia kona ba governu nebe JAG lidera? Governu inkompetente, laiha planu, laiha vizaun maibe iha deit mak ambisaun atu hariku sira nia an ho sira nia klientes. "Tinan infrastrutura" sai fali ba tinan korrupsaun.
Ikus ne JAG foin komesa rekonhese ninia inkompetensia maibe nia fo sala nia an. Nia dun fali ba ninia ministru sira mak naok osan husi estadu. Maibe JAG la brani hasai ninia ministru naok ten sira ne tamba ministru sira ne naok ho JAG nia bensaun. Se ministru sira ne tama Hotel Becora, karik JAG mos tenki tuir hotu nudar ema kriminal.
Maibe iha tinan 2012 Povu sei fo julgamentu ba JAG ho ninia kroni sira. Uma sira nebe JAG hari tenke rehabilita fali hodi fo benefisiu ba Povu. Nasaun RDTL tomak tenki hetan rehabilitasaun hodi hamos nia an husi KKN nia abut nebe JAG kuda halo buras.
Ita hein...
Radio Maubere: Maubere nia lian halo ema balu nakdedar
Radio Maubere moris hanesan alternativa ida ba media massa nebe oras ne namkarik iha railaran hanesan STL, RTL, TVTL, Timor Post, etc. Media sira nebe iha, barak mak sai fali hanesan governu AMP nia portavos hodi halo kampanya ba JAG ho nia governu.
Maibe agora lae ona. Radio Maubere lori notisia alternativu ba publiku tamba radio ne laos governu AMP nia portavos. Radio Maubere, aleinde publika atividade FRETILIN nian, radio ne lori mos notisia alternativa nebe media masa hanesan STL ho TVTL la hatudu. Notisia kona ba failansu governu JAG nian ho kumplisidade husi deputadu AMP sira iha parlamentu nasional. Ida ne notisia importante tamba sei loke povu nia matan wainhira sira vota iha 2012. Radio Maubere hanesan mehi at ba AMP ho JAG nia ambisaun atu ukun nafatin depois eleisaun 2012 nian. Tan ne JAG ho ninia kroni sira komesa senti ajitadu ho emasadu hodi komesa lansa atakes oioin atu buka meius hodi taka Radio Maubere.
Atakes ne komesa husi deputadu Duarte Nunes nebe dehan katak media hanesan Radio Maubere bele provoka partidu sira seluk hodi hari fali sira nia radio rasik. Primeiru, partidu sira nebe koliaga ona iha AMP iha ona sira nia media rasik hanesan TVTL ho STL. Maibe parese ikus ne TVTL ho STL mos baruk ona tamba ema sira kaer media rua ne la konfia ona katak politik nain sira iha AMP bele kontinua serve sira nia interese partikular. Kuandu AMP lakon iha eleisaun 2012, se tan mak bele mantein TVTL ho STL nia interese?
Ba deputadu Duarte Nunes (hare iha okos), partidu opozisaun bele halao sira nia politika maibe labele hakilar makas demais para povu tomak bele rona. Bele koalia deit iha parlamentu ho halao atividade iha baze tamba atividade sira ne lahetan kobertura husi TVTL para Timor tomak bele haree ho rona. Maibe kuandu Radio Maubere moris, ida ne labele tamba povo tomak bele rona. Se povu tomak bele rona, entaun povu tomak sai informadu liu tan ho AMP nia failansu ho KKN barak iha governu laran. Ida ne bele "agita" povu kontra AMP. Se karik leitor sira hare ba deputadu Duarte Nunes nia argumentu ita hare kedas katak Duarte Nunes nia hakarak: limita liberdade de informasaun. Tansa mak Duarte Nunes hakarak limita liberdade de informasaun? Tanba informasaun ne hanesan ameasa ba Duarte Nunes nia karir politik, tamba bele halo AMP mout iha eleisaun 2012.
Tuir fali mak Presidente Parlamentu Nacional, Dr. Fernando Lasama. Lasama hakarak bolu atensaun ba partidu politiku sira atu labele doko estatus quo iha Timor laran. Klaru, statuso quo ne favorese regime nebe kaer poder, regime AMP.
Foin daudauk Forum Haksesuk, nebe halibur ideia husi intelectual AMP nian, mos mosu ho sira nia obzervasaun ba Radio Maubere. Sira kestiona se Radio Maubere sei hamosu instabilidade. Klaru, buat nebe sira la kestiona mak se, no oinsa, mak instabilidade ne mosu. Karik iha ema balu nebe la gosta mensajen husi Radio Maubere mak hakarak hamosu instabilidade ne'e? Talves Forum Haksesuk hatene ema sira ne'e? Buat ida los mak ne. Se instabilidade ne'e mosu, instabilidade ne sei mai husi adversariu FRETILIN nian, nebe la kontenti ho FRETILIN nia susesu. FRETILIN nia susesu tradus ba sira nia failansu atu mantein poder. Iha 2006 Timor tomak mos hasoru ona manobra ida ne.
De faktu, enkuantu AMP ho intelectual AMP nia kestiona funsaun Radio Maubere nian, radio ne merese ita hotu nia parabens. Ita hotu tenke basa liman ba radio ne'e tamba sira hamosu lian alternativa ba ita nia povu nebe hamrok informasaun. Ho liberdade de informasaun mak ita nia demokrasia bele buras liu tan. Ho liberdade de informasaun mak ita bele sai matan moris neon nain ba se-se deit mak hakarak kaptura ita nia estadu hodi hamosu KKN, ditadura ho tirania.
Se mak kontra Radio Maubere, ninia hakarak ne mak la seluk la leet: elimina demokrasia ho liberdade politika.
Ami enkoraja ema hotu-hotu atu se tilun ba Radio Maubere, nebe lori Maubere nia lian. Se tilun ba depois halo rasik imi nia balansu. Se mak la gosta rona Radio Maubere, nia la presiza rona!
Maibe agora lae ona. Radio Maubere lori notisia alternativu ba publiku tamba radio ne laos governu AMP nia portavos. Radio Maubere, aleinde publika atividade FRETILIN nian, radio ne lori mos notisia alternativa nebe media masa hanesan STL ho TVTL la hatudu. Notisia kona ba failansu governu JAG nian ho kumplisidade husi deputadu AMP sira iha parlamentu nasional. Ida ne notisia importante tamba sei loke povu nia matan wainhira sira vota iha 2012. Radio Maubere hanesan mehi at ba AMP ho JAG nia ambisaun atu ukun nafatin depois eleisaun 2012 nian. Tan ne JAG ho ninia kroni sira komesa senti ajitadu ho emasadu hodi komesa lansa atakes oioin atu buka meius hodi taka Radio Maubere.
Atakes ne komesa husi deputadu Duarte Nunes nebe dehan katak media hanesan Radio Maubere bele provoka partidu sira seluk hodi hari fali sira nia radio rasik. Primeiru, partidu sira nebe koliaga ona iha AMP iha ona sira nia media rasik hanesan TVTL ho STL. Maibe parese ikus ne TVTL ho STL mos baruk ona tamba ema sira kaer media rua ne la konfia ona katak politik nain sira iha AMP bele kontinua serve sira nia interese partikular. Kuandu AMP lakon iha eleisaun 2012, se tan mak bele mantein TVTL ho STL nia interese?
Ba deputadu Duarte Nunes (hare iha okos), partidu opozisaun bele halao sira nia politika maibe labele hakilar makas demais para povu tomak bele rona. Bele koalia deit iha parlamentu ho halao atividade iha baze tamba atividade sira ne lahetan kobertura husi TVTL para Timor tomak bele haree ho rona. Maibe kuandu Radio Maubere moris, ida ne labele tamba povo tomak bele rona. Se povu tomak bele rona, entaun povu tomak sai informadu liu tan ho AMP nia failansu ho KKN barak iha governu laran. Ida ne bele "agita" povu kontra AMP. Se karik leitor sira hare ba deputadu Duarte Nunes nia argumentu ita hare kedas katak Duarte Nunes nia hakarak: limita liberdade de informasaun. Tansa mak Duarte Nunes hakarak limita liberdade de informasaun? Tanba informasaun ne hanesan ameasa ba Duarte Nunes nia karir politik, tamba bele halo AMP mout iha eleisaun 2012.
Tuir fali mak Presidente Parlamentu Nacional, Dr. Fernando Lasama. Lasama hakarak bolu atensaun ba partidu politiku sira atu labele doko estatus quo iha Timor laran. Klaru, statuso quo ne favorese regime nebe kaer poder, regime AMP.
Foin daudauk Forum Haksesuk, nebe halibur ideia husi intelectual AMP nian, mos mosu ho sira nia obzervasaun ba Radio Maubere. Sira kestiona se Radio Maubere sei hamosu instabilidade. Klaru, buat nebe sira la kestiona mak se, no oinsa, mak instabilidade ne mosu. Karik iha ema balu nebe la gosta mensajen husi Radio Maubere mak hakarak hamosu instabilidade ne'e? Talves Forum Haksesuk hatene ema sira ne'e? Buat ida los mak ne. Se instabilidade ne'e mosu, instabilidade ne sei mai husi adversariu FRETILIN nian, nebe la kontenti ho FRETILIN nia susesu. FRETILIN nia susesu tradus ba sira nia failansu atu mantein poder. Iha 2006 Timor tomak mos hasoru ona manobra ida ne.
De faktu, enkuantu AMP ho intelectual AMP nia kestiona funsaun Radio Maubere nian, radio ne merese ita hotu nia parabens. Ita hotu tenke basa liman ba radio ne'e tamba sira hamosu lian alternativa ba ita nia povu nebe hamrok informasaun. Ho liberdade de informasaun mak ita nia demokrasia bele buras liu tan. Ho liberdade de informasaun mak ita bele sai matan moris neon nain ba se-se deit mak hakarak kaptura ita nia estadu hodi hamosu KKN, ditadura ho tirania.
Se mak kontra Radio Maubere, ninia hakarak ne mak la seluk la leet: elimina demokrasia ho liberdade politika.
Ami enkoraja ema hotu-hotu atu se tilun ba Radio Maubere, nebe lori Maubere nia lian. Se tilun ba depois halo rasik imi nia balansu. Se mak la gosta rona Radio Maubere, nia la presiza rona!
14/06/2011
PSD promete atu selu funsionariu publiku sira fulan ida dala 2. Diak nian!
Ida ne'e mak foin daudauk SG PSD nian, Marito Magno, ba promete iha suku Taitudak, Alas neba. Nia dehan PSD sei manan kadeira 12 iha eleisaun tuir mai. Lee notisia kompletu: PSD Forma Governu 2012 FP Simu Salariu Dala Rua Fulan Ida.
Problema mak PSD agora laiha ona. Zacarias da Costa moralmente bankrut, politikamente kaput. Mario Carrascalao katuas ona, koalia mos la los ona. Sira seluk lulun malu hamutuk hodi hari fali partidu seluk enkuantu seluk tan ba tabele lisuk iha JAG ho CNRT nia kalilin.
Marito Magno hanoin keta povu Taitudak ne beik karik?
Problema mak PSD agora laiha ona. Zacarias da Costa moralmente bankrut, politikamente kaput. Mario Carrascalao katuas ona, koalia mos la los ona. Sira seluk lulun malu hamutuk hodi hari fali partidu seluk enkuantu seluk tan ba tabele lisuk iha JAG ho CNRT nia kalilin.
Marito Magno hanoin keta povu Taitudak ne beik karik?
![]() |
| Mini Merkadu iha Tutuala, prezente husi Joe Goncalves, MDE de facto |
Keta hanoin tan Joe Gonçalves, ministru economia e desenvolvimento. Ministru ne dezenvolve mak nia an ho ninia familia rasik. Ninia alin loke hotel bot iha Tibar. Ninia fen agora kaer business bot tamba manan kontratu husi maun bot Xanana alias JAG. Nudar ministru, Joe Gonçalves mak inkompetente liu hotu-hotu maske dehan eskola bot iha Australia. Ninia mini merkadu sira ne, hanesan iha Tutuala iha leten, harii uza KKN atu fahe kontratu ba malu. Ida iha foto ne, loke tiha ona iha tinan ida nia laran maibe bibi mak lorloron ba toba iha neba. Ema ida la uza!
Adeus PSD. Lulun biti, tur hakmatek, fo fatin ba ema seluk!
Video qizomba iha YouTube, entre moralidade ho hipocrisia
UPDATE: Maske video ne nia nain hasai tiha ona husi YouTube, ami hakarak dehan katak ami iha kopy iha YouTube. Obrigadu. Bele ba vizita TATOLI nia pagina iha YouTube.
Foin daudauk video iha kraik ne'e mosu iha YouTube.
Tuir deskrisaun iha video nian dehan ema sira dansa iha video ne estudante medisina sira iha Cuba, e Timor oan deit. Klaru, video ne hamosu debate makas liuliu kona ba kestaun moral. Karik ba hare iha seksaun komentariu iha YouTube, iha komentariu oioin deit. Barak mak hakribi ema sira iha video ne dehan laiha moral, la tuir kultura Timor nian, etc. Iha diskusaun iha Facebook, seluk husu fali tansa mak FOKUPERS ho Rede Feto la hanorin moralidade ba feto sira ne'e.
Ita lalika hakfodak kuandu video ne hamoris fali kontroversia bot kona ba saida mak ita nia estudante sira sei lori fila husi Cuba aleinde sira nia matenek nudar doutores atu ajuda ita nia povu kiak sira iha foho.
Maibe video ne mos hatudu kultura hipocrisia ita nian nudar kultura Timor-Leste nian.
Klaru video ne hamosu kontroversia makas tanba iha video laran ne ita nia alin feto sira mos dansa makas. Komentariu husi YouTube tau iha leten ne hanesan amostra kikoan ida deit kona ba saida tan mak sei mai. Se karik mane deit mak dansa iha video ne, bele fiar katak ema ida sei la koalia at. Diskriminasaun hasoru feto ne mak ema sira ne defende dehan kultura. Mane sira bele halo saida deit mak sira hakarak maibe feto sira tenki sulan metin. Sosiedade iha lei diferente ba feto ho ba mane. Ita nia kultura ne halo fali feto sira hanesan ita nia objetu ida, nebe laiha kakutak, laiha hanoin no laos ema 100%. Kultura ida ne duni mak haburas violensia domestika iha Timor-Leste kontra feto sira.
Se imi preokupa ho moralidade, entaun hare deit ba ita nia Primeiru Ministru de facto Maun Bot Xanana iha video ne:
Primeiru Ministru, katuas oan nain, hasai ninia lensu hodi hamos kantora bapa ne nia kosar! Hare deit ba JAG nia oin, kaben suli to rai hanesan asu horon nan-ruin. Karik Mana Kirsty-Sword dehan saida ba buat ida ne? Ou ida ne mak JAG hakarak rai hanesan ezemplu diak ba ita nia mane sira? Katak feto ne hanesan objetu ida ba mane sira atu uza ba sira nia prazer deit? Imajen saida mak JAG hatudu ba mundu tomak?
Video ida ne la jera kontroversia barak tamba ita nia kultura paternalista ne foti as mane sira hodi tau feto sira ba okos. Mane sira iha liberdade atu halo buat sira ne, ate iha publiku nia oin. Feto sira labele!
Koalia kona ba kestaun moral mos mak isu-isu foin daudauk kona ba prostituisaun iha Timor-Leste laran. Ema barbarak, inklui padre ho madre sira, mak hakilar dehan tenki taka hotu fatin prostituisaun nian ne'e. Maibe sira la koalia buat ida ho mane sira nebe ba buka feto seluk husi kotuk. Se fatin prostituisaun ne nakloke, se mak ba uza feto sira ne nia komphia? Laos imi nia la'en ho imi nia oan mane ka? Nusa mak imi la bandu deit imi nia kaben ho imi nia oan mane atu ba iha fatin sira ne? Se karik ita hanorin ita nia sosiedade atu mantein fidelidade, katak la buka tan feto seluk aleinde sira nia kaben, entaun fatin ba prostituisaun mos sei laiha?
Hare deit ba ita nia Presidente Sr. Jose Ramos-Horta rasik. Nia iha festa ida hafoin halo tratamentu iha Darwin tamba hetan tiru iha Fevereiru 2008. Iha festa ne sira konvida feto nain rua husi Playboy Australia. Ita nia Presidente kontenti los ho feto oan sira husi Playboy, nebe foin mak tinan 20 ho 23. Sira bolu Presidente avo fali! Ida ne ita la kestiona tamba ita nia prezidente ne mane!
Depois ita nia Maun Bot Xanana mos lakohi ketinggalan.
Los duni katak ida ne ita nia Maun Bot halimar deit. Maibe ita nia estudante medisina sira ne mos laos halimar deit ka? Sira ba dansa deit mos labele? Dansa halimar ho hola malu (ka h*t malu) ne iha diferensa bot. Karik imi ruma husu ona, Maun Bot fo ninia hudi ba teki mutin oan ne hudi deit ka Banana mos? Se fo tan buat seluk, ida ne laos tau mos kestaun moralidade nian? Liuliu tamba ita nia Maun Bot ne ema kaben nain, simu sacramentu kaben iha igreja Catolica, oan-nain, no mos representa ita nia nasaun iha mundu? Tansa mak ita la kestiona mos hahalok sira ne?
Depois keta haluhan fali kestaun moralidade sira seuk hanesan posting sira iha kraik ne:
* Rede Feto: Padre sira halo abuzu sexual iha Timor-Leste
* Violénsia Doméstika: Lasama baku Jaqueline Siapno
* Assis Nakar!!!
* Ministru Zacarias Albano da Costa, Gosta Halimar Feto
Ema sira iha leten ne hamosu kestaun bot liu fali kona ba moralidade tanba buat barak. Sira mesak lider nasaun nian, sira mak hanorin moral mai ita (padre sira), depois sira mesak ema kaben nain deit i simu sacramentu kaben husi igreja. Ema sira ne nia hahalok ita nunka kestiona!
Ba estudante sira iha video ne, ami hakarak dehan deit katak ida ne imi nia vida partikular imi bele halo saida deit tuir imi hakarak. Narak katak imi la estraga ema seluk, sai naok ten (hanesan ministru AMP naokten naok ema nia telemovel) ka hanesan maun bot JAG ho Ramos-Horta nebe hatudu figura at ba mundu, imi halo duni imi nia nasaun kontenti ho orgulho ba imi. Bainhira imi mai e imi desempenha imi nia funsaun hanesan doutores atu ajuda ita nia maluk kiik ho kiak sira, ida ne mak sei sai imi nia avaliasaun lolos!
Foin daudauk video iha kraik ne'e mosu iha YouTube.
Tuir deskrisaun iha video nian dehan ema sira dansa iha video ne estudante medisina sira iha Cuba, e Timor oan deit. Klaru, video ne hamosu debate makas liuliu kona ba kestaun moral. Karik ba hare iha seksaun komentariu iha YouTube, iha komentariu oioin deit. Barak mak hakribi ema sira iha video ne dehan laiha moral, la tuir kultura Timor nian, etc. Iha diskusaun iha Facebook, seluk husu fali tansa mak FOKUPERS ho Rede Feto la hanorin moralidade ba feto sira ne'e.
![]() |
| Komentariu husi Facebook |
![]() |
| Komentariu husi YouTube |
Maibe video ne mos hatudu kultura hipocrisia ita nian nudar kultura Timor-Leste nian.
Klaru video ne hamosu kontroversia makas tanba iha video laran ne ita nia alin feto sira mos dansa makas. Komentariu husi YouTube tau iha leten ne hanesan amostra kikoan ida deit kona ba saida tan mak sei mai. Se karik mane deit mak dansa iha video ne, bele fiar katak ema ida sei la koalia at. Diskriminasaun hasoru feto ne mak ema sira ne defende dehan kultura. Mane sira bele halo saida deit mak sira hakarak maibe feto sira tenki sulan metin. Sosiedade iha lei diferente ba feto ho ba mane. Ita nia kultura ne halo fali feto sira hanesan ita nia objetu ida, nebe laiha kakutak, laiha hanoin no laos ema 100%. Kultura ida ne duni mak haburas violensia domestika iha Timor-Leste kontra feto sira.
Se imi preokupa ho moralidade, entaun hare deit ba ita nia Primeiru Ministru de facto Maun Bot Xanana iha video ne:
Primeiru Ministru, katuas oan nain, hasai ninia lensu hodi hamos kantora bapa ne nia kosar! Hare deit ba JAG nia oin, kaben suli to rai hanesan asu horon nan-ruin. Karik Mana Kirsty-Sword dehan saida ba buat ida ne? Ou ida ne mak JAG hakarak rai hanesan ezemplu diak ba ita nia mane sira? Katak feto ne hanesan objetu ida ba mane sira atu uza ba sira nia prazer deit? Imajen saida mak JAG hatudu ba mundu tomak?
Video ida ne la jera kontroversia barak tamba ita nia kultura paternalista ne foti as mane sira hodi tau feto sira ba okos. Mane sira iha liberdade atu halo buat sira ne, ate iha publiku nia oin. Feto sira labele!
Koalia kona ba kestaun moral mos mak isu-isu foin daudauk kona ba prostituisaun iha Timor-Leste laran. Ema barbarak, inklui padre ho madre sira, mak hakilar dehan tenki taka hotu fatin prostituisaun nian ne'e. Maibe sira la koalia buat ida ho mane sira nebe ba buka feto seluk husi kotuk. Se fatin prostituisaun ne nakloke, se mak ba uza feto sira ne nia komphia? Laos imi nia la'en ho imi nia oan mane ka? Nusa mak imi la bandu deit imi nia kaben ho imi nia oan mane atu ba iha fatin sira ne? Se karik ita hanorin ita nia sosiedade atu mantein fidelidade, katak la buka tan feto seluk aleinde sira nia kaben, entaun fatin ba prostituisaun mos sei laiha?
Hare deit ba ita nia Presidente Sr. Jose Ramos-Horta rasik. Nia iha festa ida hafoin halo tratamentu iha Darwin tamba hetan tiru iha Fevereiru 2008. Iha festa ne sira konvida feto nain rua husi Playboy Australia. Ita nia Presidente kontenti los ho feto oan sira husi Playboy, nebe foin mak tinan 20 ho 23. Sira bolu Presidente avo fali! Ida ne ita la kestiona tamba ita nia prezidente ne mane!
Depois ita nia Maun Bot Xanana mos lakohi ketinggalan.
Depois keta haluhan fali kestaun moralidade sira seuk hanesan posting sira iha kraik ne:
* Rede Feto: Padre sira halo abuzu sexual iha Timor-Leste
* Violénsia Doméstika: Lasama baku Jaqueline Siapno
* Assis Nakar!!!
* Ministru Zacarias Albano da Costa, Gosta Halimar Feto
Ema sira iha leten ne hamosu kestaun bot liu fali kona ba moralidade tanba buat barak. Sira mesak lider nasaun nian, sira mak hanorin moral mai ita (padre sira), depois sira mesak ema kaben nain deit i simu sacramentu kaben husi igreja. Ema sira ne nia hahalok ita nunka kestiona!
Ba estudante sira iha video ne, ami hakarak dehan deit katak ida ne imi nia vida partikular imi bele halo saida deit tuir imi hakarak. Narak katak imi la estraga ema seluk, sai naok ten (hanesan ministru AMP naokten naok ema nia telemovel) ka hanesan maun bot JAG ho Ramos-Horta nebe hatudu figura at ba mundu, imi halo duni imi nia nasaun kontenti ho orgulho ba imi. Bainhira imi mai e imi desempenha imi nia funsaun hanesan doutores atu ajuda ita nia maluk kiik ho kiak sira, ida ne mak sei sai imi nia avaliasaun lolos!
13/06/2011
Hinu Nasional ba senhores sira iha TVTL ho RTTL
Tuir apelu husi deputadu bankada Fretilin ba TVTL ho RTTL atu toka ita nia hinu nasional, ami hato muzika "Patria, Patria" husi YouTube ba senhores iha organizasaun rua ne para bele uza, karik sira laiha kopi.
Ba senhores balu iha TVTL, lagu Indonesia Raya la'os hinu nasional Timor-Leste, OK!
11/06/2011
Komentáriu foun kona-ba "Deputadu PD moris di'ak, studante Suai laiha kadei...."
Anonymous has left a new comment on your post "Deputadu PD moris di'ak, studante Suai laiha kadei...":
Uluk deputada sira ejije sosa karreta Mitsubishi Pajero ba deputadu ida-ida tanba dehan deputadu sira presiza bá área remota atu fiskaliza dezenvolvimentu programa governu nian. Tinan 4 resin deputada sira goza ho karreta Pajero ne'e, foin ohin loron, besik ona eleisaun mak deputada sira foin sa'e ba foho hodi haree situasaun eskola nian iha foho? Ida ne'e halo ema hotu-hotu deskonfia tebetebes. Deputada Gertrudes moe duni ka keta halo hela ezersísiu public relations nian karik? Deputada finji dehan nia moe para fasi ninia liman husi ninia responsabilidade; para dehan, "hei ida ne'e dun ba governu, la'ós ha'u." Mas lae! Deputada Gertrudes mós iha responsabilidade ba situasaun ida hanesan ne'e. Governu AMP ne'e Deputada Gertrudes mak harii liu husi ninia partidu PD. Tinan-tinan, Deputada Gertrudes sai "yes man" ba governu AMP. Depois governu AMP hasa'e Deputada nia saláriu i fó karreta Pajero ba Deputada. Deputada nia servisu mak atu fiskaliza AMP nia servisu. Maibé tanba Deputada Gertrudes ho AMP ne'e hanesan iha tim ka ekipa ida de'it, saida mak AMP halo, Deputada Gertrudes apoia, loos ka sala, di'ak ka aat. Ne'e duni, Deputada Gertrudes tenke moe duni. Moe tanba deputada Gertrudes mós kontribui ba falta iha eskola sira ne'e. Labarik sira ne'e laiha kadeira, meza ho merenda eskolár tanba osan atu sosa sasán sira ne'e ba sosa fali karreta Pajero ba deputada sira! Deputada tenke moe tanba antes deputada hetan ninia kadeira, nia ba promete iha labarik sira ne'e nia inan-aman dehan kuandu sira vota ba Gertrude Moniz ho ninia PD, sira sei lori eskola, kadeira ho meza mai labarik sira. Agora, labarik sira ne'e ho sira nia inan-aman husu, "ah, tansá mak tinan 5 ona ne'e ami mak aat nafatin, maibé deputada sira mak sa'e karreta boot hanesan loos bapa-boot sira." Se deputada Gertrude moes duni, entaun hatudu ninia moe ne'e. Se nia moe duni, nia lalika sa'e tan Pajero parlamentu nasionál nian, lalika tan simu ninia saláriu boot fulan-fulan, lalika tan simu per-diem kuandu nia bá halo servisu iha foho, lalika tan buka kadeira iha parlamentu nasionál iha eleisaun 2012. Se lae, deputada Gertrudes nia liafuan sira ne'e hanesan atu goza de'it ho povu nia intelijénsia ho sira nia sofrimentu! Liafuan de'it la vale buat ida!!!
Uluk deputada sira ejije sosa karreta Mitsubishi Pajero ba deputadu ida-ida tanba dehan deputadu sira presiza bá área remota atu fiskaliza dezenvolvimentu programa governu nian. Tinan 4 resin deputada sira goza ho karreta Pajero ne'e, foin ohin loron, besik ona eleisaun mak deputada sira foin sa'e ba foho hodi haree situasaun eskola nian iha foho? Ida ne'e halo ema hotu-hotu deskonfia tebetebes. Deputada Gertrudes moe duni ka keta halo hela ezersísiu public relations nian karik? Deputada finji dehan nia moe para fasi ninia liman husi ninia responsabilidade; para dehan, "hei ida ne'e dun ba governu, la'ós ha'u." Mas lae! Deputada Gertrudes mós iha responsabilidade ba situasaun ida hanesan ne'e. Governu AMP ne'e Deputada Gertrudes mak harii liu husi ninia partidu PD. Tinan-tinan, Deputada Gertrudes sai "yes man" ba governu AMP. Depois governu AMP hasa'e Deputada nia saláriu i fó karreta Pajero ba Deputada. Deputada nia servisu mak atu fiskaliza AMP nia servisu. Maibé tanba Deputada Gertrudes ho AMP ne'e hanesan iha tim ka ekipa ida de'it, saida mak AMP halo, Deputada Gertrudes apoia, loos ka sala, di'ak ka aat. Ne'e duni, Deputada Gertrudes tenke moe duni. Moe tanba deputada Gertrudes mós kontribui ba falta iha eskola sira ne'e. Labarik sira ne'e laiha kadeira, meza ho merenda eskolár tanba osan atu sosa sasán sira ne'e ba sosa fali karreta Pajero ba deputada sira! Deputada tenke moe tanba antes deputada hetan ninia kadeira, nia ba promete iha labarik sira ne'e nia inan-aman dehan kuandu sira vota ba Gertrude Moniz ho ninia PD, sira sei lori eskola, kadeira ho meza mai labarik sira. Agora, labarik sira ne'e ho sira nia inan-aman husu, "ah, tansá mak tinan 5 ona ne'e ami mak aat nafatin, maibé deputada sira mak sa'e karreta boot hanesan loos bapa-boot sira." Se deputada Gertrude moes duni, entaun hatudu ninia moe ne'e. Se nia moe duni, nia lalika sa'e tan Pajero parlamentu nasionál nian, lalika tan simu ninia saláriu boot fulan-fulan, lalika tan simu per-diem kuandu nia bá halo servisu iha foho, lalika tan buka kadeira iha parlamentu nasionál iha eleisaun 2012. Se lae, deputada Gertrudes nia liafuan sira ne'e hanesan atu goza de'it ho povu nia intelijénsia ho sira nia sofrimentu! Liafuan de'it la vale buat ida!!!
Atividade Radio Maubere, 11 Junho 2011
"Radio Maubere FM 99.9: Ohin, Sabadu transmissaun directa husi Manatuto no Baucau Conferensias Distritais hodi hili delegadus ba III Congressu FRETILIN iha 8-10 Setembru 2011.......aban directa husi Lospalos no Viqueque."
Deputadu PD moris di'ak, studante Suai laiha kadeira, meza ho merenda eskolar
![]() |
| Fernando de Araujo, Presidente PD, luta ba kadeira, Pajero ho Prado! |
Faltas Kadeiras, Mejas no Merenda Eskolar, Deputadus Moe Halo Konsolidasaun Partidu
Josefa Parada - Sesta, 10 Junhu 2011 - SUARA TIMOR LOROSAE
DILI_Reprezentante povu iha uma fukun Parlamentu Nasional (PN) tantu husi komisaun ka partidu, senti Moe bainhira tun ba Distritu halo fiskalizasaun ka konsolidasaun partidu sempre hasoru problema kona ba faltas kadeiras ho meja ne’ebe levanta husi komunidade.
“Hau moe kuandu ita tun ba iha Distritu, tantu ita husi komisoens ka partidu ba halo konsolidasaun problema ne’ebe mak ema foti ne’e sempre hanesan deit kona ba karteiras, mejas no merenda eskolar, Ministru mai iha Parlamentu Nasional (PN) ne’e ita bolu tiha ona, koalia ho maneira ne’ebe diak liu ona hanesan reprezentante povu mais hau hare’e Ministru ne’e kulit mahar duni tanba ema lori to’o kaixao tiha ona mais Ministru ne’e labele aprende husi situsaun,” hatete deputada husi bankda PD Getrudis Moniz iha uma fukun Parlamentu Nasional (PN), foin lalais ne’e.
Nia rasik kontenti bainhira governu hili ka nomeia Ministru Joao Cancio, hanesan ministru ba Edukasaun, tamba tuir nia hatene Ministru Joao iha konhesementu klean konaba edukasaun, maibe realidade to’o oras ne’e, komunidade sempre kestiona konaba problema edukasaun.
Kestaun hanesan reforsa husi Francisco Jeronimu Deputadu ne’ebe trata ba asuntu edukasaun, saude no kultura dehan problema kona ba edukasaun tantu kondisaun eskola, karteiras, mejas no merenda eskola, laos akontese deit iha Distritu no Sub Distritu maibe iha Dili laran mos kondisaun eskola sei la permite ba estudante sira atu tuir prosesu aprendizazem. Natalia Moniz
.
10/06/2011
Lasama Dezanima Hamutuk Ho AMP
Jornal Independente
Sesta, 10 Juñu 2011
*Husi: Manuel da Silva
Dili-“Presidente Partidu Demokratiku (PD) dezanima (kecewa) tebes hamutuk ho Partidu koligasaun Aliansa Maioria Parlamentar (AMP) hodi kaer ukun.
Tanba durante tinan haat (4) nia laran AMP ukun la fó rejultadu di’ak ba povu nia moris, no buat barak mak faila.
Eis Xefe RENETIL ne’e preukupa liu konaba problema edukasaun ne’ebé durante tinan haat nia laran koligasaun AMP la konsege tejolve, hanesan falta kadeira meja no edifisiu ba eskola ne’ebé kontinua aat.
“Hanesan edukasaun ha’u sente frustasi tanba ha’u la’o to’o iha Oecuse to’o Lakuluta problema meja sei nafatin hela deit,” Ha’u lao ba Oeuse labarik sei eskola iha aihun,” dehan Prezidenti PD Fernando Lasama de Araujo iha konférensia da imprensa horseik, relasiona ho aniversariu PD bad ala X (10) aban.
Ambisaun Politika halo ema seluk nia hanoin muda lalais, Lideransa Partidu iha koligasaun AMP komesa duun malu, hafuhu malu, kesar malu, kontrola malu hodi hateten sai ba povu katak Governasaun AMP ‘faila’. Politiku sira sempre halo konfuzaun iha povu nia oin.
Maibé politiku balun laiha neon katak kriasaun governasaun AMP ne’e responsablidade partidu tomak nian ne’ebé kompoetu husi CNRT, PD, ASDT, PSD no ppartidu kiik sira seluk atu rejolve.
Hanesan reasaun husi Primeiru Ministru Xanana Gusmão mos, durante sosializasaun PEDN, PM Xanana kritika maka’as no foin rekoñese koligasaun AMP la fó posiblidade atu ukun povu ho hakmatek, PM Xanana mos hateten hakarak ukun mesak iha eleisaun 2012 oin mai.
Entertantu Lasama nudar Prezidente PN, hakilar bebeik katak, “Hau husu bebeik, dehan, iha osan ema atu halo konstrusaun nusa mak atrazu bebeik, ne’e la’os politika maibé moral husi konsensia pesoal ha’u nia laran triste ba situasaun ida ne’e,” dehan Lasama.
“Lasama hatutan, Failla Estrada ita seidauk hadia, falta tinan ida de’it, ha’u hakarak hateten ezekutivu haka’as an iha tinan ida hadia la’os iha kontekstu politiku mais hadia ho responsablidade moral para konstrusaun estadu,” dehan Lasama.
Failansu sira ne’e akontese, tuir Lasama ne’e konsekuensia husi governu aliadu tanba la foti desizaun mesak.
Tanba ne’e, Lasama Promete bainhira PD manan maioria iha eleisaun Jeral 2012, hau hakarak hatete, estadu ne’e iha osan, se PD mak iha kbi’it no hola desizaun mesak, iha tinan ida nia laran eskola iha Timor laran PD hadi’a i kadeira sira ne’ebé iha Timor laran laiha, lor-loron ami hakilar malu to’o estres tiha PD bele rezolve iha tinan ida nia laran,” dehan Lasama.
Sesta, 10 Juñu 2011
*Husi: Manuel da Silva
Dili-“Presidente Partidu Demokratiku (PD) dezanima (kecewa) tebes hamutuk ho Partidu koligasaun Aliansa Maioria Parlamentar (AMP) hodi kaer ukun.
Tanba durante tinan haat (4) nia laran AMP ukun la fó rejultadu di’ak ba povu nia moris, no buat barak mak faila.
Eis Xefe RENETIL ne’e preukupa liu konaba problema edukasaun ne’ebé durante tinan haat nia laran koligasaun AMP la konsege tejolve, hanesan falta kadeira meja no edifisiu ba eskola ne’ebé kontinua aat.
“Hanesan edukasaun ha’u sente frustasi tanba ha’u la’o to’o iha Oecuse to’o Lakuluta problema meja sei nafatin hela deit,” Ha’u lao ba Oeuse labarik sei eskola iha aihun,” dehan Prezidenti PD Fernando Lasama de Araujo iha konférensia da imprensa horseik, relasiona ho aniversariu PD bad ala X (10) aban.
Ambisaun Politika halo ema seluk nia hanoin muda lalais, Lideransa Partidu iha koligasaun AMP komesa duun malu, hafuhu malu, kesar malu, kontrola malu hodi hateten sai ba povu katak Governasaun AMP ‘faila’. Politiku sira sempre halo konfuzaun iha povu nia oin.
Maibé politiku balun laiha neon katak kriasaun governasaun AMP ne’e responsablidade partidu tomak nian ne’ebé kompoetu husi CNRT, PD, ASDT, PSD no ppartidu kiik sira seluk atu rejolve.
Hanesan reasaun husi Primeiru Ministru Xanana Gusmão mos, durante sosializasaun PEDN, PM Xanana kritika maka’as no foin rekoñese koligasaun AMP la fó posiblidade atu ukun povu ho hakmatek, PM Xanana mos hateten hakarak ukun mesak iha eleisaun 2012 oin mai.
Entertantu Lasama nudar Prezidente PN, hakilar bebeik katak, “Hau husu bebeik, dehan, iha osan ema atu halo konstrusaun nusa mak atrazu bebeik, ne’e la’os politika maibé moral husi konsensia pesoal ha’u nia laran triste ba situasaun ida ne’e,” dehan Lasama.
“Lasama hatutan, Failla Estrada ita seidauk hadia, falta tinan ida de’it, ha’u hakarak hateten ezekutivu haka’as an iha tinan ida hadia la’os iha kontekstu politiku mais hadia ho responsablidade moral para konstrusaun estadu,” dehan Lasama.
Failansu sira ne’e akontese, tuir Lasama ne’e konsekuensia husi governu aliadu tanba la foti desizaun mesak.
Tanba ne’e, Lasama Promete bainhira PD manan maioria iha eleisaun Jeral 2012, hau hakarak hatete, estadu ne’e iha osan, se PD mak iha kbi’it no hola desizaun mesak, iha tinan ida nia laran eskola iha Timor laran PD hadi’a i kadeira sira ne’ebé iha Timor laran laiha, lor-loron ami hakilar malu to’o estres tiha PD bele rezolve iha tinan ida nia laran,” dehan Lasama.
09/06/2011
Deloitte: AMP nia projetu óleu pezadu hatama Timor-Leste ba raikuak
Relatóriu Deloitte nian konfirma saida mak ema barak deskonfia kona-ba projetu óleu pezadu durante tinan hirak nia laran ne'e. Projetu óleu pezadu ne'e mak projetu ida karun liu iha istória Timor-Leste nian maibé projetu ne'e laiha jestaun di'ak no laiha planu ida di'ak molok atu estabelese projetu ne'e. Ita hotu hatene katak projetu ne'e estabelese ho objetivu atu fahe proyek ba malu tuir tradisaun KKN nian ne'ebé JAG ho ninia kroni sira kuda iha governu AMP. Deloitte nia relatóriu ne'e hanesan evidénsia ida tan de'it iha konspirasaun AMP nian atu kria elite foun ida ne'ebé sei kontrola Timor-Leste nia rikusoi tomak.
Bele kontinua lee relatóriu (iha inglés) husi Deloitte iha La'o Hamutuk nia sítiu: Audit confirms problems with electricity project.
Bele kontinua lee relatóriu (iha inglés) husi Deloitte iha La'o Hamutuk nia sítiu: Audit confirms problems with electricity project.
![]() |
| JAG hatene halo figura komik maibé la hatene ukun! |
08/06/2011
Rui Menezes, Deputadu Kontrakan
Ida ne resposta ida ba Deputadu Rui Menezes (PD) nia komentariu hanesan fo tuir husi AMP Media (iha kraik):
Deputadu Rui Menezes nia deklarasaun ne'e irresponsavel uituan sekuandu nia soe lia maibe la hatudu se los mak halo buat sira nia akuza daudauk ne. Ida ne hatudu politika labarik kik nian, gosta soe lia maibe la brani atu responsabilisa ba ninia liafuan.
Se partidu ruma halo ona tuir buat nebe Rui Menezes temi, entaun hatete tok partidu ida nebe? Se Rui Menezes la brani temi partidu ida nia naran, ne tamba Rui Menezes rasik la fiar ninia liafuan. Se Rui Menezes la fiar ninia liafuan, entaun nia hakarak bosok ema. Tanba nia hakarak habosok ema ne mak nia husik ninia liafuan sira ne'e mamuk hela deit. Rui Menezes tauk tamba se nia hatudu partidu A ka B, ninia limanfuan haat hatudu fali ba nia an ho ninia partidu PD. Se nune, Rui Menezes ne hipocrita bot ida tamba nia hakarak hatudu liman ba ema seluk maibe la hare ba nia an rasik. Se ema hatene ona Rui Menezes ne hiporcrita bot ida, se los mak atu fiar nia? Tan ne mak Rui Menezes nia liafuan sira ne la vale buat ida enkuantu Rui Menezes la brani atu responsabiliza ninia liafuan!
Militante kontrakan ne mak exist duni hanesan Rui Menezes dehan, ne ita bele dehan militante hipocritas! Sira militante hipocritas tamba sira la fiar iha buat nebe sira halo. Sira hakilar VIVA ba partidu A ka B maibe iha laran ne sira VIVA ba buat seluk fali.
Maibe politikus nebe hakilar tun sae maibe nia rasik la konfia iha ninia liafuan, ida ne mos hipocrita hotu. Rui Menezes bolu ema sira ne militante kontrakan be Rui Menezes saida fali? Laos Deputadu Kontrakan ida ka?
Abraços.
=======
On Wed, Jun 8, 2011 at 3:23 PM, Forum HAKSESUK wrote:
From: AMP Media
Subject: Partido honra ba simbolos no evita militante kontrakan
Partidus politika buka honra ba estabilidade,paz no harmonia iha sociedade Timor-Leste,tamba povo ida ne’e merece ba moris iha ambiente ne’ebe hakmatek. Tamba ikus –ikus ne’e komportamentus husi partidu balun hahu la kumpri normas nebe iha. Mos partidu balun hahu la honra ona ba sira nia simbolos partidu hanesan bandeira. Hahu mos mobilza massas hodi provoka desturbios,provokasoens ba komunidades. Liu husi halo kampane,karavana karetas no motores hodi provoka paniku iha sociedade nia let. Tuir Deputadu Rui Meneses,husi PD katak “ hau husu ba partidu politikus sira hotu uza kampana ho etika. Lalika halo movimentasaun, liu-liu halo kontratu politika ho militante sira para halo baraulu iha dalan depois hasae bandeira iha aileten ka iha fatin ne’ebe deit. Ida ne’e hatudu katak, ema la simu ona partidu politiku ne’e ninia objektu (bandeira), maka ba sae fali iha aitutun,besi tutun, hodi halo tauk fali komunidade sira”. Hakerek tan STL (06/06/2011,pajs.1 e 15),” Ne’e laos edukasaun politika ne’ebe diak. Tanba ne’e husu ba partidu politiku hotu, atu eduka militantes sira ne’e ho diak, li-liu jovens sira “.Deputado Rui Meneses husi PD,”preokupa tebes ho hahalok partidu politikus sira ne’ebe ohin loron simu osan barak, fahe ba joven sira para atu sai fali militantes kontrakan hodi ba hatudu aan, halai motor
jagoan iha dalan ninin”.
Hateten tan Rui Meneses,”hau hanoin,inan-aman sira tenki matan moris. Partido ne’ebe komesa halimar ona ho osan hodi sosa militantes kontratu sira ne’e han gratis ba tuir kampane, simu osan ne’e, diak liu lalika hili partidu ne’e. Partidu ne’e hatudu lolos mentalidade koruptor. Tanba iha kampane deit nia sosa ona povu, atraves liu husi militantes kontratus para halo hodi partisipa kampane, sa-tan ukun, ne’e naok povu aat didiak. Hau husu ba inan/aman no joven sira labele tau an fali hanesan militante kontrakan”,hateten Meneses. Fonte: STL,edisaun segunda-Feira (06/06/2011,pajs.1 e 15)!
Deputadu Rui Menezes nia deklarasaun ne'e irresponsavel uituan sekuandu nia soe lia maibe la hatudu se los mak halo buat sira nia akuza daudauk ne. Ida ne hatudu politika labarik kik nian, gosta soe lia maibe la brani atu responsabilisa ba ninia liafuan.
Se partidu ruma halo ona tuir buat nebe Rui Menezes temi, entaun hatete tok partidu ida nebe? Se Rui Menezes la brani temi partidu ida nia naran, ne tamba Rui Menezes rasik la fiar ninia liafuan. Se Rui Menezes la fiar ninia liafuan, entaun nia hakarak bosok ema. Tanba nia hakarak habosok ema ne mak nia husik ninia liafuan sira ne'e mamuk hela deit. Rui Menezes tauk tamba se nia hatudu partidu A ka B, ninia limanfuan haat hatudu fali ba nia an ho ninia partidu PD. Se nune, Rui Menezes ne hipocrita bot ida tamba nia hakarak hatudu liman ba ema seluk maibe la hare ba nia an rasik. Se ema hatene ona Rui Menezes ne hiporcrita bot ida, se los mak atu fiar nia? Tan ne mak Rui Menezes nia liafuan sira ne la vale buat ida enkuantu Rui Menezes la brani atu responsabiliza ninia liafuan!
Militante kontrakan ne mak exist duni hanesan Rui Menezes dehan, ne ita bele dehan militante hipocritas! Sira militante hipocritas tamba sira la fiar iha buat nebe sira halo. Sira hakilar VIVA ba partidu A ka B maibe iha laran ne sira VIVA ba buat seluk fali.
Maibe politikus nebe hakilar tun sae maibe nia rasik la konfia iha ninia liafuan, ida ne mos hipocrita hotu. Rui Menezes bolu ema sira ne militante kontrakan be Rui Menezes saida fali? Laos Deputadu Kontrakan ida ka?
Abraços.
=======
On Wed, Jun 8, 2011 at 3:23 PM, Forum HAKSESUK
From: AMP Media
Subject: Partido honra ba simbolos no evita militante kontrakan
Partidus politika buka honra ba estabilidade,paz no harmonia iha sociedade Timor-Leste,tamba povo ida ne’e merece ba moris iha ambiente ne’ebe hakmatek. Tamba ikus –ikus ne’e komportamentus husi partidu balun hahu la kumpri normas nebe iha. Mos partidu balun hahu la honra ona ba sira nia simbolos partidu hanesan bandeira. Hahu mos mobilza massas hodi provoka desturbios,provokasoens ba komunidades. Liu husi halo kampane,karavana karetas no motores hodi provoka paniku iha sociedade nia let. Tuir Deputadu Rui Meneses,husi PD katak “ hau husu ba partidu politikus sira hotu uza kampana ho etika. Lalika halo movimentasaun, liu-liu halo kontratu politika ho militante sira para halo baraulu iha dalan depois hasae bandeira iha aileten ka iha fatin ne’ebe deit. Ida ne’e hatudu katak, ema la simu ona partidu politiku ne’e ninia objektu (bandeira), maka ba sae fali iha aitutun,besi tutun, hodi halo tauk fali komunidade sira”. Hakerek tan STL (06/06/2011,pajs.1 e 15),” Ne’e laos edukasaun politika ne’ebe diak. Tanba ne’e husu ba partidu politiku hotu, atu eduka militantes sira ne’e ho diak, li-liu jovens sira “.Deputado Rui Meneses husi PD,”preokupa tebes ho hahalok partidu politikus sira ne’ebe ohin loron simu osan barak, fahe ba joven sira para atu sai fali militantes kontrakan hodi ba hatudu aan, halai motor
jagoan iha dalan ninin”.
Hateten tan Rui Meneses,”hau hanoin,inan-aman sira tenki matan moris. Partido ne’ebe komesa halimar ona ho osan hodi sosa militantes kontratu sira ne’e han gratis ba tuir kampane, simu osan ne’e, diak liu lalika hili partidu ne’e. Partidu ne’e hatudu lolos mentalidade koruptor. Tanba iha kampane deit nia sosa ona povu, atraves liu husi militantes kontratus para halo hodi partisipa kampane, sa-tan ukun, ne’e naok povu aat didiak. Hau husu ba inan/aman no joven sira labele tau an fali hanesan militante kontrakan”,hateten Meneses. Fonte: STL,edisaun segunda-Feira (06/06/2011,pajs.1 e 15)!
UN, JAG ameasa ba liberdade de expressaun, demokrasia
![]() |
| Finn Rieske Nielse, no. 2 husi karuk. |
Maibé tanba UN, ho ninia reprezentasaun iha TL liu husi UNMIT, nunka temi iha públiku krítika ruma maka'as hanesan ne'e (sira hatene dehan de'it buat furak atu labele halo polítiku sira hirus), dokumentu ne'ebé Tempo Semanal fó-sai ne'e hanesan momentu ida ba ema barak atu dehan: "Haree! Ha'u dehan saida? Xanana ne'e ditadór boot ida. Até UN mós dehan hanesan de'it." Dokumentu ne'e iha ninia konsekuénsia barak ba JAG, liuliu atu minimiza JAG nia imajen nu'udár lider istóriku ba libertasaun ho ukun-rasik-an. Dokumentu ne'e hanesan evidénsia independente ida atu reforsa argumentu katak JAG nia intensaun maka atu harii estadu ida ne'ebé nia mak domina mesak, hanesan fali iha tempu rezisténsia armada nian. Afinál JAG la'ós ona ema demokrátiku ida uluk ita koñese maibé JAG ohin loron sai fali ema amibisiozu ida ho ambisaun maka'as atu akumula podér iha ninia liman rasik. La'ós períodu di'ak ba JAG nia imajen, iha rai-laran no mós iha rai-li'ur (haree notísia ida ne'e ho ida ne'e porezemplu).
Iha Timor-Leste só ema sira tabele ba JAG hanesan membru parlamentu bankada AMP ho JAG nia ministru ho sekretáriu sira mak mai defende nia. Ne'e tanba ema sira ne'e nia karreira polítika depende ba JAG. Se JAG laiha ona podér, sira nia kareida mós naksobu hanesan anin hú rai-henek. Grupu juventude nian (porezemplu RENETIL), laiha ida mak sai mai defende netik JAG hasoru avaliasaun ida ne'e; evidentemente sira la ko'alia tanba sira mós konkorda ho avaliasaun ne'e. Husi fatin seluk ita rona husi PR Ramos-Horta ho Bispu balu mak ko'alia netik buat ruma hodi minimiza estragu ba imajen JAG tanba avaliasaun UN nian ne'e. Maibé ida ne'e hanesna diplomasia ida husi ema polítiku boot sira nu'udár solidaridade ba malu tanba sira mós iha poténsia boot atu sai alvu ba krítika ida hanesan ne'e. Óbviamente, opozisaun de facto, FRETILIN, apoia avaliasaun ida ne'e tanba nu'udár partidu opozisaun sira akompaña di'ak JAG nia hahalok, pelomenus dezde JAG sai PM to'o ohin loron.
Ita hotu nota ona JAG nia karákter iha tinan hirak mai. Dala barak mak JAG kritika ita nia sistema justisa bainhira tribunál la hatún desizaun ne'ebé konveniente ba JAG nia ambisaun polítika. Iha 2006 kuandu tribunál de rekursu dehan katak FRETILIN nia votasaun iha Congresso ne'e lejítimu, JAG dehan fali tribunál ne'e iha tendénsia ba FRETILIN. Kuandu tribunál hatún desizaun dehan JAG labele foti osan liu nivel ESI husi Fundo Petrolíferu iha 2007, JAG ameasa atu lori povu halo demo iha tribunál de rekursu. Iha JAG nia governu, liu 50% husi OGE konsentra hotu iha ninia liman laran. Depois sé mak haluhan liberdade ne'ebé JAG fó Martenus Bere, milísia kriminozu ne'ebé responsável ba ema mate to'o 200 resin iha Suai iha 1999, ne'ebé PNTL kaer iha 2009?
Hafoin dokumentu ne'e sai tiha, saida mak akontese? Aleinde mau-tabele sira ne'ebé reprova avaliasaun ida ne'e, UNMIT mós hasai lalais sira nia deklarasaun atu hadook sira nia an husi sira nia avaliasaun ne'e. Maibé deskulpa de'it la to'o, sira hatudu mós bibi metan. Dala ida ne'e malae sira salva, Timor-oan ida mak sai bibi metan!
Timor-oan sai Bibi Metan
Iha UNMIT nia esforsu atu salva sira nia oin, sira tau hotu todan ba Timor-oan sira ne'ebé servisu ba UNMIT! Iha notísia horisehik (Independente 7/6), Finn Rieske Nielsen, vise SRSG dehan fali Timor-oan ida servisu iha UNMIT mak responsabiliza avaliasaun ida ne'e. La interesa se avaliasaun ne'e halo iha retiru UN nian, la interesa se avaliasaun ne'e hanesan pontu ida ba ema atu diskute, la interesa se avaliasaun ne'e hanesan buat ida internu. Nielsen nia deklarasaun ne'e nakloke ba interpretasaun ne'ebé sériu tebetebes.
Primeiru, ita tenke kompriende objetivu saida mak UNMIT hakarak alkansa husi sira nia retiru ne'e. Retiru ne'e ba partisipante sira atu tau lisuk hanoin kona ba UNMIT nia servisu no ninia estratéjia ba oin. Ba retiru ne'e atu hetan finalidade ka outcome ida produtivu, partisipante sira tenke mai ho kontribuisaun ida honestu, maske kontribuisaun ne'e kontroversiál. Depois, partisipante sira debate kona ba kontribuisaun sira ne'e nia méritu hodi ikus mai hetan konkluzaun ida atu reprezenta organizasaun UNMIT tomak. Maibé, bainhira partisipante sira la fó kontribuisaun honestu, ka partisipante sira obrigadu atu kontribui de'it saida mak determinadu tiha ona, entaun retiru ne'e laiha kredibilidade i rezultadu saida de'it mak sai husi retiru ne'e mesak lixu de'it. Se rezultadu ne'e pre-determinadu tiha ona, entaun lalika halo tan retiru atu lakon tempu ho osan. Retiru ne'e hanesan fali teatru ida atu hatudu katak UNMIT servisu maka'as. Maibé Finn Rieske nia deklarasaun ba jornál Independente ne'e hatudu duni ida ne'e.
Infelizmente, nota balu husi retiru ne'e sai tiha ba públiku hodi karakteriza JAG nu'udár obstákulu ba polítika demokrátika. Sorti be ida ne'e nota de'it, tan ne'e ema ida de'it mak simu todan, Timor-oan ida be hakerek nota ne'e. Tuir loloos iha tan gravasaun áudio ka vídeo karik di'ak. Imajina saida loos mak malae sira ne'e diskute iha retiru laran? Sé mak lakohi hatene loloos malae ida ne'ebé mak apoia ka la apoia avaliasaun ne'e? Retiru ka diskusaun ida ne'ebé tan mak malae sira tuur hamutuk hodi halo avaliasaun ba lider polítiku sira? Partikulármente kona ba JAG? Ou, se ita hakarak bá dook liu tan, sé mak iha hanoin negativu ba JAG nia lideransa? Insidente ida ne'e hatudu katak iha Timor-Leste JAG sai hanesan Maromak, nia mak lider, nia mak ukun, nia mak di'ak, tinan ba tinan. Ema ida labele kritika JAG i UNMIT rasik konkorda ho sensura ida ne'e.
Iha ne'e mosu ironia ida. Enkuantu autór ba dokumentu ne'e hakerek hodi avalia JAG nu'udár obstákulu ba polítika demokrátika, afinál UNMIT mós hanesan de'it. Afinál JAG sai obstákulu ba polítika demokrátika ho UNMIT nia bénsaun. Liberdade de expressaun, liuliu liberdade intelektuál, hanesan pilár ida importante ba demokrasia. Ema hotu-hotu tenke iha liberdade atu fó sira nia opiniaun, ida ne'e mak demokrasia. Maibé UNMIT fó fali kastigu ba ninia staff rasik hodi taka nia ibun tan de'it staff ne'e brani fó sai ninia opiniaun! Ema sira hanesan Finn Rieske mak sai duni obstákulu ba dezenvolvimentu demokrasia iha Timor-Leste. UN ho JAG mak sai ameasa ba liberdade de expressaun ho dezenvolvimentu demokrasia iha ita nia rain!
Manu-rade Tolun Osan-mean ka The Goose That Laid Golden Egg
Maluk sira, nota: Ba ema sira hanesan Finn Rieske ho Ameer Haq, Timor-Leste nia lider polítiku siran hanesan manu-rade ne'ebé tau tolun osan-mean. Se manu-rade ne'e la kontente, nia la fó-tolun. Tan ne'e UNMIT tenke halo polítiku sira ne'e kontente nafatin.
JAG rasik akuza UNMIT dehan ema internasionál sira ne'e hakarak sustenta konfuzaun iha Timor-Leste para nune'e sira bele kontinua iha servisu iha ita nia rain. Bainhira Timor-Leste la'o di'ak ona, UNMIT arruma mala, internasionál sira nia servisu mós hotu i barak mak sei sai hotu dezempregadu. Maibé agora haree katak UNMIT nia deskulpa ne'e mós hanesna de'it. UNMIT tauk atu JAG duni sira sai husi Timor-Leste depois atu sira hotu lakon sira nia servisu! Iha inglés iha expressaun ida dehan: you scratch my back, I scratch your back (ha'u koi ó-nia kotuk, ó koi ha'u-nia kotuk).
Se nune'e, hanusá mak UNMIT bele hala'o ninia papél loloos hanesan parseiru ida ba dezenvolvimentu iha Timor-Leste? Se UNMIT atu dehan buat hotu-hotu di'ak de'it, sai fali yes man governu nian, kontribuisaun saida mak UNMIT bele fó ba Timor-Leste? Se polítiku na'in sira lori Timor-Leste ba rai-ku'ak i UNMIT atu basa-liman de'it hodi dehan, "oh, Ita-Boot halo servisu di'ak, sé nia interese loos mak UNMIT defende? Karik resposta posivel ida mak ne'e: UNMIT defende ninia interese rasik. Nia hamaus lider polítiku sira atu nune'e UNMIT bele permanese (mela metin) iha Timor-Leste. Ema sira hanesan Finn rieske kontinua ho sira-nia pozisaun ho saláriu, lider polítiku sira hetan aklamasaun iha komunidade internasionál nia oin, povu ki'ik sira mak tata rai. Tan ne'e mak ohin loron Timor-Leste iha hela rai-ku'ak naruk, loos ka lae?
Finn Rieske nia deklarasaun ne'e eskándalozu tebetebes. Iha rai seluk, Finn Rieske oras ne'e tenke ba hatán iha tribunál hodi selu danu (damages) oioin ba Timor-oan ne'ebé sai bibi metan ba nia. Iha kontextu Timor-Leste nian, Finn Rieske ho UNMIT hatudu katak sira laiha interese atu dezenvolve demokrasia. Sira nia interese mak oinsá bele hakiak manu-rade ne'e hodi nia kontinua tau tolun osan-mean. Nota katak Finn Rieske iha Timor-Leste tinan 10 resin ona. Osan hira ona mak nia manán kompara ho kontribuisaun saida mak nia fó, halo ita hakfodak.
Ba Timor-oan sira, ita tenke loke matan nafatin hodi fó nafatin ita nia opiniaun livre husi presaun saida de'it. Ida ne'e halo parte ba dezenvolvimentu demokrasia iha ita nia rai-laran. Ita tenke tau matan nafatin ba lider polítiku sira hodi dehan sai saida mak di'ak no saida mak aat. Karik ema sira hanesan Finn Rieske sira ne'e mak tenke aprende tan ho Timor-oan sira oinsá bele iha beran atu iha ninia hanoin rasik?
Ami nia admirasaun ho solidaridade tomak ba Timor-oan ne'ebé brani atu dezafia UNMIT!!
06/06/2011
FRETILIN halo konsolidasaun iha Bobonaro
Joao Mariano Saldanha, Kulit Portugal, Ran Timor?
Joao Mariano Saldanha (JMS), ema Timor nebe servisu iha Ministerio das Financas hanesan ema Portugal hodi manan salariu to $154,000 kadak tinan mos iha ninia blog rasik naran Joao Mariano Saldanha.
Iha JMS nia blog ne, iha posting ida naran Reflesaun 20 Maiu 2011 (posting kompletu iha kraik), JMS hakerek katak nia hakarak hare Timor-Leste independente,
Ida ne mak JMS hakerek iha ninia makalah:
Nationality: Portugal, katak nia ema Portugal! Bele hare JMS nia kontratu original ho ninia salariu iha posting ida ne'e: Joao Mariano Saldanha, PhD, Sidadaun Portugés.
Joao Mariano Saldanha nia postin kompletu:
Iha JMS nia blog ne, iha posting ida naran Reflesaun 20 Maiu 2011 (posting kompletu iha kraik), JMS hakerek katak nia hakarak hare Timor-Leste independente,
"ho aswain foun atu usa Tetum hanesan Lia Ofisial no. 1 iha Timor Lorosae"Whah!!! Afinal Joao Mariano Saldanha defende makas lia Tetum sai lian oficial iha Timor Lorosae. Maibe JMS nia garganta ne subar hela ema oportunista bot ida bainhira ita hare katak JMS nega tiha ninia ran Timor ho pasport Portugal nian kuandu osan dolar obriga (hanesan mos iha tempu uluk kuandu bapa sira "obriga" nia karik?). JMS lao tun sae iha Timor laran lohi ema dehan nia mak Timor oan asli, ho ninia salariu $150,000 kada tinan, ho kareta karkarun ho ninia pasport Portugal, sa tan ho ninia fuk mean ne, ema kala hanoin nia ne malae ida duni. Aih.... malae hatene koalia Tetun!!!
Ida ne mak JMS hakerek iha ninia makalah:
Nationality: Portugal, katak nia ema Portugal! Bele hare JMS nia kontratu original ho ninia salariu iha posting ida ne'e: Joao Mariano Saldanha, PhD, Sidadaun Portugés.
Joao Mariano Saldanha nia postin kompletu:
AMP nakdedar ho susesu konsolidasaun Partidu Opozisaun de facto, FRETILIN
Militante AMP nian nakdedar ho susesu bot nebe ikus ne FRETILIN hetan durante organizasaun historiku ne halao ninia konsolidasaun iha baze. Husi Lorosae to Loromonu, Tutuala to Pante Macassar, militante taka metin festa demokrasia nebe FRETILIN lori ho ninia konsolidasaun. Maibe tuir reportagem, ou tuir deskrisaun peritus politika nian bolu propaganda, media AMP nian, konsolidasaun FRETILIN nian hanesan fali dezastre bot. Maibe ida ne hanesan reasaun normal husi ema nebe nakdedar ho posibilidade katak depois de eleisaun 2012 sira sei laiha tan ona fatin iha governu, alias sei sai dezempregadu hotu, tamba sira nia chefe sira labele ona sustenta sira nia salariu ho kadeira. Ho sira nia reasaun ne mak sira komesa inventa notisia arbiru hodi desanima ema seluk atu labele apoia partidu historiku ne, nebe nudar faktu historico hatudu, FRETILIN mak kaer funu ho beran iha tinan 24 nia laran hodi liberta nasaun Maubere, hodi ikus mai tau Timor-Leste iha dalan los ba independensia.
Tuir mai ne video balu nebe hasai durante konsolidasaun FRETILIN nian iha parte Weste balu, nebe propaganda media AMP nian dehan apoiantes laiha. Nota katak ema sira iha video ne maioria mesak militante deit, katak membru registadu hotu. Ida ne seidauk konta ho simpatisantes, nebe normalmente barak liu militante sira.
Vicente, eis peticionario, chefe juventude ASDT, tama ba FRETILIN ho juventude 150 resin.
Konsolidasaun iha sub-distritu Atabae. Atabae mak fatin nebe FRETILIN tau resistensia makas kontra invazaun Javanes enkuantu iha Dili Povu Maubere deklara Independencia ba RDTL!
Konsolidasaun iha Oecusse, nebe Jorge Teme husi Fretlin-Mudansa dehan nia mak kaer. PSD ho PD laiha ona Oecusse karik? Tinan 5 AMP kaer governu, saida Oecusse hetan?
Eis sekretario PSD iha Oecusse tama FRETILIN. AMP, quo vadis?
Fundador PD iha Oecusse tama FRETILIN ho membru PD lubuk ida! Fundador ne lamenta tebes tinan 4 iha AMP nia okos. Rona ba!
FRETILIN kontinua nafatin ba oin maibe claro, FRETILIN tenke servisu makas tan atu Timor-Leste tomak loke matan ba korrupsaun nebe AMP kuda durante tinan 4 iha sira nia governasaun.
AMP ka CNRT ka Xanana labele kaer tan Timor-Leste ba oin se lae mak Povu Maubere sei atan nafatin maski dala ida ne sai fali atan ba Timor-oan sira seluk.
Forsa FRETILIN.
NOTA: Blog ida ne hanesan atu fahe informasaun deit no la afilia ba partidu nein ida. Blog ida ne hare ona katak durante AMP kaer governu, Timor-Leste namdoras ba rai kuak naruk ba bebeik. Tan ne Blog TATOLI apoia partidu nebe deit mak sai opozisaun ba AMP, CNRT ho Xanana. Komentariu nakloke ba se'se deit mak hakarak halo komen no sei la delete komen nein ida!
Tuir mai ne video balu nebe hasai durante konsolidasaun FRETILIN nian iha parte Weste balu, nebe propaganda media AMP nian dehan apoiantes laiha. Nota katak ema sira iha video ne maioria mesak militante deit, katak membru registadu hotu. Ida ne seidauk konta ho simpatisantes, nebe normalmente barak liu militante sira.
Vicente, eis peticionario, chefe juventude ASDT, tama ba FRETILIN ho juventude 150 resin.
Konsolidasaun iha sub-distritu Atabae. Atabae mak fatin nebe FRETILIN tau resistensia makas kontra invazaun Javanes enkuantu iha Dili Povu Maubere deklara Independencia ba RDTL!
Konsolidasaun iha Oecusse, nebe Jorge Teme husi Fretlin-Mudansa dehan nia mak kaer. PSD ho PD laiha ona Oecusse karik? Tinan 5 AMP kaer governu, saida Oecusse hetan?
Eis sekretario PSD iha Oecusse tama FRETILIN. AMP, quo vadis?
Fundador PD iha Oecusse tama FRETILIN ho membru PD lubuk ida! Fundador ne lamenta tebes tinan 4 iha AMP nia okos. Rona ba!
FRETILIN kontinua nafatin ba oin maibe claro, FRETILIN tenke servisu makas tan atu Timor-Leste tomak loke matan ba korrupsaun nebe AMP kuda durante tinan 4 iha sira nia governasaun.
AMP ka CNRT ka Xanana labele kaer tan Timor-Leste ba oin se lae mak Povu Maubere sei atan nafatin maski dala ida ne sai fali atan ba Timor-oan sira seluk.
Forsa FRETILIN.
NOTA: Blog ida ne hanesan atu fahe informasaun deit no la afilia ba partidu nein ida. Blog ida ne hare ona katak durante AMP kaer governu, Timor-Leste namdoras ba rai kuak naruk ba bebeik. Tan ne Blog TATOLI apoia partidu nebe deit mak sai opozisaun ba AMP, CNRT ho Xanana. Komentariu nakloke ba se'se deit mak hakarak halo komen no sei la delete komen nein ida!
Subscribe to:
Posts (Atom)











































